struka(e): prehrambena tehnologija

loj, životinjska mast koja se nakuplja u masnom tkivu goveda, ovaca, konja i nekih drugih životinja, a topljenjem toga tkiva dobiva se kao namirnica. Goveđi loj bijeložute je boje i osobita okusa i mirisa. Konzistencija mu je pri sobnoj temperaturi meko elastična i ovisi ponajprije o količini stearinske, palmitinske i oleinske kiseline; točka topljenja nalazi se između 41,2 i 52,3 °C, a sadrži vrlo malo vode (do 0,3%). Prema kvaliteti razvrstava se u 4 klase: fini, jestivi i tiješteni loj te oleomargarin. Ovčji je loj, zbog većeg udjela stearinske i palmitinske kiseline, tvrđe konzistencije i nešto svjetliji. Konjski loj sadrži mnogo oleinske kiseline pa je izrazito mekan i topi se na 35 °C. Loj se upotrebljava kao jestiva mast, kao tehnička mast u tekstilnoj industriji, tiskarstvu i kožarstvu te za proizvodnju sapuna i svijeća lojanica. – Lojem se naziva i gust, polutekući sekret žlijezda lojnica na čovjekovoj koži.

Citiranje:

loj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/loj>.