Liechtenstein

Liechtenstein [li:'62179tənštain], jedna od najstarijih dinastija u Europi, nazvana po posjedu i utvrdi Liechtenstein, južno od Beča. Grofovska, od 1623. kneževska porodica Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti koja se u pov. izvorima pojavljuje od XII. st. Kao prvi poznati predak spominje se 1136. Hugo. Neprekinuta povijest obitelji može se pratiti od Heinricha (?–1265. ili 1266). U XIII. st. obitelj se podijelila na tri grane: Liechtenstein, Rohrauer i Petroneller. Od triju grana održala se samo prva, koja se 1504. podijelila na tri nove: Stezregger, Feldsberger i Nikolsburger. Od njih se održala samo grana Feldsberger, koja se 1585. rascijepila na Karlovu i Gundakarovu granu. Gundakarova grana dobila je 1719. od rimsko-njem. cara Karla VI. privilegij kojim se grofovije Vaduz i Schellenberg spajaju te kao Kneževina Lihtenštajn (Liechtenstein) postaju feud istoimene porodice. Vladari Lihtenštajna bili su Ivan Adam Andrija (Johann Adam Andreas, 1699–1712), Josip Wenzel (Josef Wenzel, 1712–18., 1732–45., 1748–72), Anton Florijan (Anton Florian, 1718–21), Josip Ivan Adam (Josef Johann Adam, 1721–32), Ivan Nepomuk Karlo (Johann Nepomuk Karl, 1745–48), Franjo Josip I. (Franz Josef I., 1772–81), Alojz I. (Alois I., 1781–1805), Ivan I. (Johann I., 1805–36), Alojz II. (Alois II., 1836–58), Ivan II. (Johann II., 1858–1929), Franjo I. (Franz I., 1929–38), Franjo Josip II. (Franz Josef II., 1938–89) i Hans-Adam II. (od 1989). Osim Kneževine Lihtenštajn, obitelj je imala posjede na području današnje Austrije, Češke i Moravske.

Liechtenstein. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36437>.