köröška kultura [kœ'rœš~] (Körös kultura, kultura Körös), ranoneolitička kultura jugoistočne Madžarske (VI. tisućljeće pr. Kr.), nazvana prema rijeci Körös, lijevom pritoku Tise; u Rumunjskoj poznata pod imenom Criş. Zbog srodnosti sa starčevačkom, često se navodi kao kultura Starčevo-Körös. Naselja su bila podizana na riječnim terasama s poluukopanim kolibama ili pravokutnim kućama od pletera i zemlje. Stanovnici su se bavili lovom, ribolovom, skupljanjem plodova, uzgojem ovaca i koza, u manjoj mjeri goveda i svinja, a poljodjelstvo je bilo slabije razvijeno. Mrtve su pokapali u jamama unutar naselja, položene u zgrčenu položaju. Od uporabnih predmeta karakteristične su velike, grube keramičke posude debelih stijenki za spremanje zaliha hrane; svakodnevno posuđe čine polukuglasti ili kuglasti lonci i zdjele, ukrašeni otiscima prsta ili nokta, barbotinom, reljefnim zoomorfnim i antropomorfnim likovima. Od keramike su se izrađivali i pečati (pintadere), utezi za ribarske mreže i tkalačke stanove, pršljenci za vretena te antropomorfni ženski kipići. Oruđa i oružje izrađivali su se od kamena, osobito kremena (strugala, nožići, oštrice), kosti (udice, šila, spatule) ili životinjskih rogova (motike, sjekire).
