kognitivna lingvistika ili gramatika, pristup jeziku koji jezik promatra kao dio ljudskoga kognitivnoga (spoznajnoga) sustava i proučava ga u sprezi ponajprije s percepcijom, mišljenjem i razumijevanjem, s kojima je u izravnoj i neprekidnoj interakciji. Jezične strukture odraz su ljudskih konceptualnih struktura. Kognitivna lingvistika počela se razvijati pol. 1970-ih, a konačno se teorijski oblikovala pol. 1980-ih, kada su objavljeni Temelji kognitivne gramatike (Foundations of Cognitive Grammar, 1987) Ronalda W. Langackera i Žene, vatra i opasne stvari (Women, Fire and Dangerous Things, 1987) Georgea Lakoffa. Kognitivna lingvistika nastala je kao reakcija na formalne, transformacijsko-generativne pristupe koji su isticali važnost sintakse, a zanemarivali semantiku gotovo u potpunosti, smatrajući da je gramatika autonomni, algoritmički izračunljiv skup jedinica. Nasuprot tomu, kognitivna lingvistika ističe povezanost i neodvojivost sintakse i semantike. Gramatiku tvori slijed simboličkih jedinica, čime se ističe da ne postoji granica između leksika i sintakse. Kognitivna lingvistika ističe važnost značenja kao izravnog odraza ljudskoga poimanja i iskustva o izvanjezičnome svijetu. Govornikov odabir određene gramatičke konstrukcije te promjene unutar takve konstrukcije, bilo na morfološkoj, sintaktičkoj ili semantičkoj razini, odražavaju različitosti u govornikovu poimanju svijeta. Kognitivna lingvistika jezik određuje kao riznicu znanja o svijetu, odn. kao strukturiranu skupinu značenjskih kategorija. Samim time ističe se enciklopedijska narav značenja. Istraživanja vezana uz procese kategorizacije koje je 1970-ih provodila Eleanor Rosch utjecala su na neke od temeljnih postavki kognitivne lingvistike. E. Rosch pokazala je da su kategorije organizirane oko perceptivno, odn. iskustveno najistaknutijega člana, koji se naziva prototipom ili prototipnim članom kategorije i koji je okružen drugim, više ili manje njemu sličnim i bliskim članovima. Strukturiranost kategorija prema načelu prototipičnosti u kognitivnoj se lingvistici primjenjuje na tumačenje struktura značenjskih i jezičnih kategorija općenito. Stoga je, primjerice, polisemija jedno od temeljnih pitanja kojima se kognitivna lingvistika bavi jer se tumači kao odraz enciklopedijskih podataka organiziranih u značenjske podatke prema načelu prototipičnosti.
