struka(e): medicina

kašalj, voljna radnja ili refleks koji služi zaštiti od udisanja podražajnih tvari, izbacivanju sluzi iz dišnih putova i sprječavanju ulaska stranih čestica u dušnik i dušnice. Pri kašlju se razlikuju tri faze: faza udaha (inspiracije), kada su grkljan i dišni putovi otvoreni, a izdisajni mišići opušteni; faza pritiska (kompresije), kada je grkljan zatvoren, izdisajni mišići napeti i tlak u prsnoj šupljini povećan na 10 do 30 kPa; faza prisilnog izdaha (forsirane ekspiracije), kada je grkljan otvoren, izdisajni mišići skraćeni, a brzina protoka zraka u dišnim putovima 100 do 150 m/s. Kašalj može biti produktivan (kada se izbacuje sekret) ili neproduktivan. Neproduktivan kašalj često nema svrhe, a može biti i štetan (oštećenja sluznice, krvarenja, širenja infekcije i dr.), pa se suzbija odgovarajućim lijekovima (→ antitusici). Produktivan kašalj ne valja suzbijati jer pomaže epitelu sluznice dišnih putova u istjerivanju prekomjerne sluzi, pa ga treba potpomagati ekspektoransima. – Kašalj je simptom mnogih bolesti pluća, porebrice, nosa, sinusa, grla, uha, srca, jednjaka i želuca te različitih promjena u sredoprsju.

Citiranje:

kašalj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/kasalj>.