karantena, biljna, administrativne mjere koje se poduzimaju kako bi se spriječilo prenošenje i širenje opasnih biljnih bolesti, štetočinja i korova. Mjere karantenske zaštite sastoje se u pregledavanju usjeva za proizvodnju sjemena, sadnoga materijala i matičnih stabala, ograničavanju ili potpunoj zabrani uvoza ili unutar. prometa bilja koje potječe iz područja zaražena nekom opasnom bolešću ili štetnicima. Obavlja se dezinfekcija i dezinsekcija bilja, biljke koje se uvoze detaljno se pregledavaju na granici, a sjeme ili sadni materijal prvo se sije ili sadi u karantenska polja, odn. rasadnike.
Karantenske mjere prve su počele primjenjivati Njemačka 1863. i Rusija 1873. Prva međunar. konvencija bila je Bernska konvencija o filokseri (1881). Svaka zemlja utvrđuje popis biljnih bolesti i štetnika koje treba smatrati karantenskima za njezino područje. Hrvatska npr. na listi A1 (štetnici kojih nema u Hrvatskoj) ima 20 virusa, 30 prokariota (fitoplazme, bakterije), 36 gljivica, 1 parazitsku cvjetnicu, 8 nematoda i 36 kukaca, a na listi A2 (štetnici kojih ima u Hrvatskoj) nalazi se 5 virusa, 5 prokariota, 6 gljivica i 5 kukaca. Biljke i biljni proizvodi mogu se uvoziti u Hrvatsku samo preko određenih graničnih prijelaza, gdje ih pregledavaju karantenski inspektori.
