jogurt (tur. yoğurt: usireno mlijeko, prema yoğun: stvrdnut, zgusnut), namirnica dobivena nadziranim mliječno-kiselim vrenjem homogeniziranog i pasteriziranog mlijeka (na temperaturi od 90 do 95 °C, 5 do 10 min). Pasterizirano mlijeko hladi se i nacjepljuje s tzv. jogurtnom starter-kulturom (termofilne bakterije mliječne kiseline: Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus). Inkubacija (mliječno-kiselo vrenje, 4 do 6 sati pri 43 °C) se odvija u prodajnoj ambalaži-čašama (čvrsti jogurt) ili u tankovima, iz kojih se ohlađeni i homogenizirani (tekući ili pitki) jogurt puni u čaše. U nas se jogurt proizvodi od punomasnog (obični jogurt) i obranoga mlijeka (malokalorijski jogurt) te s dodatkom voća (voćni jogurt). Voćni jogurt sadrži komadiće voća (borovnica, marelica, banana i dr.) i zaslađivače (šećer i umjetna sladila) pa ima svojstven okus, miris i boju. Jogurt povoljno djeluje na crijevnu mikrofloru. Uz obične postoji i terapijski jogurt; dobiva se s pomoću odabranih, tzv. terapijskih bakterija, koje proizvode inhibitorne tvari s bakteriostatskim i baktericidnim djelovanjem (probiotici, bakteriocini i sl.). Najpoznatiji su bifido jogurt (jogurtna kultura i Bifidobacterium bifidum) i biojogurt (Streptococcus thermophilus i Lactobacillus acidophilus).
