ispušni plinovi, plinovi izgaranja goriva u motorima s unutarnjim izgaranjem (Ottov, Dieselov, Wankelov motor) i u plinskim turbinama, koji se obično slobodno ispuštaju u okoliš. Pri potpunom izgaranju goriva to su ugljikov dioksid (CO2) i vodena para kao proizvodi izgaranja te dušik iz zraka uporabljenoga za izgaranje, a uz njih se pri nepotpunom izgaranju stvaraju još i ugljikov monoksid (CO), vodik, na višim temperaturama i dušikovi oksidi, a zastaju i različiti neizgorjeli ugljikovodici iz goriva te nepotrošeni kisik iz zraka. Pri uporabi starijih vrsta automobilskoga benzina ispušni plinovi sadržavaju i olovne spojeve, kao raspadne produkte sredstava protiv lupanja motora (tetraetilolovo) i drugih dodataka. Temperatura ispušnih plinova Ottova motora pri srednjem broju okretaja i djelomičnom opterećenju iznosi 550 do 650 °C, pri punom opterećenju do 850 °C, a Dieselova motora 250 do 550 °C, odn. 750 °C.
Ispušni plinovi djeluju otrovno i znatno onečišćuju atmosferu, posebno automobilski ispušni plinovi u gradovima s većom gustoćom prometa. Poznat je vrlo štetan fotokemijski smog, koji nastaje djelovanjem ultraljubičastoga Sunčeva zračenja na ugljikov monoksid, nezasićene ugljikovodike i dušikove okside iz ispušnih plinova. Štetno djelovanje tih plinova na okoliš nastoji se smanjiti uporabom kvalitetnijega goriva (bezolovni benzin), poboljšanom konstrukcijom motora uz smanjenu potrošnju goriva, usavršavanjem ispuha, napose uvođenjem katalitičkoga pretvarača, tzv. katalizatora, za pročišćavanje i što potpunije izgaranje goriva i dr. Ipak, zbog globalnog zagrijavanja kojem u znatnoj mjeri pridonose ispušni plinovi (→ efekt staklenika), zemlje EU-a planiraju do 2035. zabraniti proizvodnju automobila na motorna goriva i zamijeniti ih električnima.
