STRUKE:

Ind

ilustracija
IND, brana kraj Sukkura

Ind (sanskrtski Sindhu, grčki Ἰνδός, Indós, latinski Indus), rijeka u južnoj Aziji, protječe Kinom (Tibet), Indijom (savezna država Jammu i Kashmir) i najvećim dijelom Pakistanom; duga 3190 km. Izvire u jugozapadnome Tibetu (planinska skupina Kailas ili Gangdisê Shan u Transhimalaji), na visini od 5182 m. Duboko usječenom dolinom teče prema sjeverozapadu. Nizvodno od utoka pritoka Gilgit skreće prema jugu, dijeli Himalaju od Hindukuša i spušta se u nizinu Pandžaba, gdje je široka do 2 km (za poplave do 22 km). Glavni mu je pritok Panjnad, koji nastaje sutokom Chenaba i Sutleja. U Sindu nizvodno od Hyderabada teče niskim naplavnim područjem i grana se u mnogo rukava, koji često mijenjaju tok. Velikom deltom (oko 8000 km²) utječe u Arapsko more jugoistočno od Karachija. Porječju Inda (oko 960 000 km²) pripada zapadni dio goleme Indo-gangeske nizine. Režim je nivalno-glacijalni u gornjem toku i pluvijalni (monsunske kiše, srpanj–rujan) u donjem. Kolebanje između najnižega (prosinac–veljača) i najvišega vodostaja iznosi u donjem toku 5 do 7 m. Kraj Sukkura protok vode koleba se između 30 000 m³/s (u kišnome razdoblju) i 560 m³/s (u sušnome razdoblju). Vode Inda nose velike količine nanosa (godišnje oko 480 milijuna tona). Nakon izgradnje željezničke pruge u dolini Inda i mreže kanala, donjim tokom plove uglavnom manji riječni brodovi (do pristaništa Dera Ismail Khana, 1300 km od ušća). Amplituda morskih mijena na ušću iznosi 4,2 m. Ind ima veliko značenje za umjetno natapanje. Moderni sustavi kanala za natapanje započeli su se graditi pod britanskom vlašću polovicom XIX. st. Prema sporazumu između Indije i Pakistana iz 1960. godine (Indus Water Treaty) vode Inda i pandžapskih rijeka Chenab i Jhelum pripale su Pakistanu, a rijeka Sutlej, Ravi i Beas Indiji. U Pakistanu se natapa oko 171 000 km², pretežito polja pamuka, riže i pšenice. Na pritoku Sutleju podignut je veliki hidroenergetski sustav Bhakra–Nangal, na Jhelumu brana Mangla (završena 1967), na Indu sjeverozapadno od Islamabada brana Tarbela (1976; najveća nasuta brana na svijetu, kruna brane duga 2470 m, visoka 137 m, nasuto 148,5 milijuna m³ materijala); u donjem su toku izgrađene brane kraj Sukkura (1932), Kotrija (1955) i Gudua (1962). Izgradnjom brana i kanala u Pandžabu smanjuje se količina vode i plodnih nanosa u Sindu, što dovodi do sukoba između tih dviju pakistanskih pokrajina. U nizini donjeg Inda nastala je oko 2700. pr. Kr. jedna od najstarijih svjetskih kultura (tzv. indska civilizacija), koje su glavna središta bili Mohenjo Daro i Harappa.

Ind. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 7.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27282>.