Hrvatski izdavalački bibliografski zavod (HIBZ), državno izdavačko poduzeće osnovano početkom kolovoza 1941. sa zadaćom da izdaje i promovira djela enciklopedijskoga, leksikografskoga i bibliografskoga sadržaja na hrvatskom i drugim jezicima. Leksikograf M. Ujević bio je ravnatelj HIBZ-a od kraja 1941. do 1945., a D. Tadijanović tajnik. Kako je M. Ujević već 1938. počeo pripremati Hrvatsku enciklopediju (Encyclopaedia Croatica), njegovim dolaskom u HIBZ ta je edicija postala najvažnijom djelatnošću Zavoda. Od predviđenih 12 knjiga izdano je samo 5 jer je nova vlast 1945. zabranila daljnje objavljivanje. Do 1945., 33 uređivačka odjela izdala su 132 naslova, koja su pokrivala najrazličitija područja ljudskoga zanimanja. Osim HE najpoznatije su tri knjige enciklopedijskoga zbornika Znanje i radost, Djela hrvatskih književnika, koje je uređivao J. Benešić (V. Nazor, 1–7, 1942; F. Galović, 1–10, 1942/43; A. Harambašić, 1–10, 1942/43; R. Jorgovanović, 1–6, 1943; A. Kovačić, 1–3, 1943; M. Nehajev, 1–13, 1944/45), i Suvremeni hrvatski pisci (Đ. Sudeta, 1943; J. Leskovar, 1944), koje su zasebno uređivali M. Ujević i M. Cerovac, zatim Prošlost Dalmacije G. Novaka i časopis Vijenac. Zavod je također prevodio hrvatske pisce na strane jezike (npr.: Novele, M. Budaka; Medvjed Brundo, V. Nazora; Pjesme D. Domjanića). God. 1945. komunistička je vlast ukinula HIBZ; od njega je nastao Nakladni zavod Hrvatske, a od enciklopedijskog odjela osnovan je 1950. Leksikografski zavod FNRJ, današnji Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
