struka(e): |

Muć, Donji i Gornji, dva sela oko 15 km zapadno od Sinja; Donji Muć ima 541 st. (2021), a Gornji Muć 450 st. Sela leže na osojnim padinama Moseća, na 438 m apsolutne visine, uz cestu Split–Drniš. Župne crkve: Male Gospe (1890; Donji Muć) i sv. Petra Apostola (Gornji Muć). Rasadnik. – Na području Gornjega Muća u rimsko doba nalazio se vojni logor Andetrium pa su pronađeni ostatci rimskih građevina i nadgrobnih spomenika. Ondje se nalazila starohrvatska crkva, preuređena kasnoantička jednobrodna uzdužna građevina, na čijem je mjestu 1871., pri gradnji nove župne crkve sv. Petra Apostola, otkriven kameni ulomak oltarne pregrade s uklesanim natpisom hrvatskoga kneza Branimira i godinom 888 (Branimiri annor(um) Xpi (Christi) Sacra de Virg(ine) carne(m) ut su(m)ps(it) s(acrum) DCCCLXXX et VIII vi q(ue) indic(tione) / U vrijeme kneza Branimira otkad je Krist uzeo sveto tijelo od Svete Djevice, godine 888., VI. indikcije). Taj se kameni natpis čuva u Arheološkome muzeju u Zagrebu. Uokolo crkve nalazila se starohrvatska nekropola. U razvijenom i kasnome srednjem vijeku na području današnjih sela nalazila se utvrda Zmina, koja se spominje u ispravi kralja Zvonimira iz 1078. Zmina se nakon pada utvrde Neorić (1538) sljedećih 150 godina nalazila pod osmanskom vlašću. Naziv Muć, koji se prvi put spominje u ispravama Bosanskoga sandžaka 1525., uvriježio se nakon oslobođenja toga područja od osmanske vlasti potkraj XVII. st.

Citiranje:

Muć, Donji i Gornji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/muc-donji-i-gornji>.