STRUKE:

Helsinki

ilustracija
HELSINKI
ilustracija1ilustracija2

Helsinki [hε'lsiŋki] (švedski Helsingfors [hε'lsiŋfɔṣ]), glavni grad i luka Finske; 643 192 st. (2017), šire gradsko područje 1,2 milijuna stanovnika, a metropolitansko područje (3697 km²; Helsinki, Espoo, Vantaa, Kauiainen i dr.) više od 1,4 milijuna st. Leži na sjevernoj obali Finskoga zaljeva (Baltičko more) i na mnogobrojnim priobalnim otočićima. Moderno izgrađen grad oblikovali su poznati arhitekti (Carl Ludwig Engel, Eliel Saarinen, Alvar Aalto i dr.). Među arhitektonski vrijednim građevinama ističu se palača senata, parlamenta, sveučilišna knjižnica, gradska vijećnica, katedrala (1852), ruska pravoslavna crkva (1868), secesijski glavni željeznički kolodvor, nacionalno kazalište, olimpijski stadion. Muzeji (nacionalni, gradski, finske arhitekture, umjetnosti i dizajna, sveučilišni, prirodoslovni i dr.; etnopark Seurasaari); kazalište i dr. Jako je znanstveno i obrazovno središte; među mnogim visokim školama ističu se Helsinško sveučilište (osnovano 1640. u Turkuu, preseljeno 1829) i sveučilište Aalto (osnovano 2010. spajanjem tehnološkog sveučilišta s umjetničko-dizajnerskim i ekonomskim fakultetom). U privredi grada veliku važnost imaju uslužne i financijske djelatnosti (mnoge banke, burza vrijednosnih papira i dr.) te informatička tehnologija, a razvijena je i metalna industrija, brodogradnja, proizvodnja kemikalija, papira, porculana i dr. U Helsinkiju sjedišta ima više od 3/4 najvećih finskih kompanija. Druga je najprometnija trgovačka luka Finske (11,6 milijuna tona tereta, 0,45 milijuna kontejnera, 2016), a prema putničkom prometu (12 milijuna putnika godišnje; trajektne veze za Talinn, Stockholm, Mariehamn, Sankt Peterburg) ubraja se u vodeće u svijetu. Međunarodna zračna luka (Helsinki-Vantaa; više od 17 milijuna putnika godišnje). – Osnovan 1550. za Gustava I. Vase; zbog nepovoljnih životnih uvjeta na prvotnom mjestu, počeo se graditi na današnjem mjestu 1640. U Sjevernome ratu (1700–21) u vlasti Petra Velikoga 1713–21 (mir u Nystadu). Često razaran. U drugoj polovici XVIII. st. započeo je jači razvoj obrta i pomorske trgovine; 1809. pripao Rusiji. Odlukom ruskog cara Aleksandra I. postao je 1812. prijestolnica Finske (mjesto Turkua), čime je počeo njegov procvat. Na početku 1918. Helsinki je bio sjedište finske revolucionarne komunističke vlade, koju su 13. IV. 1918. svrgnule Mannerheimove postrojbe. Od travnja 1918. do lipnja 1919 (kada je uspostavljena republika) bio je pod njemačkom upravom. Za rusko-finskog rata (1939–40) i u II. svjetskom ratu više je puta bio bombardiran.

Helsinki. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24896>.