STRUKE:

analogija

analogija (grč. ἀναλογία: sklad, razmjer; odnos).

1. Srodnost, podudarnost dviju uspoređenih pojava, dvaju slučajeva i sl.

2. U filozofiji, sličnost ili različitost koja se određuje »prema odnosu« ili »u odnosu«, tj. vrst spoznaje bića na temelju njegova odnosa spram nekoga drugog bića, putem usporedbe. Pretpostavka analogije spoznaje jest analogija bitka, odnosno sličnost i različitost bića u njihovu opstojanju. Budući da je po skolastici svako biće složaj supstancije i akcidencije, jedinstvo bićâ spoznaje se po toj jednoj supstanciji (metafizička analogija), a različitost po njihovim akcidentalnim svojstvima (fizička analogija). Putem analogije dospijeva se do »sredine«, do onoga što povezuje sve dijelove jedne cjeline (npr. uređenost različitih bića u jedinstvo koje se zove »svijet« – Platon), ili – na etičkoj razini – do sredine između pretjerivanja i pretjerane skromnosti, koja se zove krjepost. U logici, zaključivanje po analogiji počiva na pretpostavci: ako se dva predmeta podudaraju u određenim svojstvima i odnosima, onda se oni podudaraju i u drugim svojstvima i odnosima. Ta pretpostavka vrijedi krajnje relativno i ograničeno.

3. U pravu, jedna od metoda tumačenja zakona; po njoj se u rješavanju slučaja, za koji nije izričito predviđeno pravno pravilo, primjenjuje pravno pravilo izričito predviđeno za neki bitno sličan slučaj. Razlikuje se zakonska analogija (analogia legis), kad se zaključak, po analogiji, izvodi iz određenoga zakonskog propisa, i pravna analogija (analogia iuris), kad se takav zaključak izvodi iz općih pravnih načela. U kaznenome pravu isključena je analogija u pitanju određivanja kažnjiva djela i kazne po načelima nullum crimen sine lege i nulla poena sine lege.

4. U fizici, podudarnosti različitih sustava fizike (električnih, mehaničkih, akustičkih i dr.) s obzirom na njihovo dinamičko vladanje (fizička analogija). Najčešće se primjenjuju podudarnosti vladanja električnih krugova s nekim drugim sustavom kojega se vladanje želi istražiti. Na temelju fizičke analogije postavljaju se električni modeli, a budući da je rukovanje električnim krugovima vrlo jednostavno, to se s pomoću takva električna modela mnogo lakše proučavaju različiti drugi sustavi.

5. U biologiji, strukturne analogije ili analogije na temelju podudarnosti građe sustava osobito su prikladne za proučavanje bioloških sustavâ.

6. U lingvistici, podudaranje u odnosima među dijelovima različitih sustava. Danas se analogija shvaća kao (psihološki uvjetovana) težnja za stvaranjem ili preinačivanjem riječi ili oblika riječi prema modelima koji im prvotno ne pripadaju. Tako se prvotni oblik mogu preinačuje u oblik možem prema modelu ϕ : možeš (vagati : važem), prvotni oblik vršilac u oblik vršioc prema modelu osnove vršioc(a) itd. Usporedi još latinski honor (prvotno honos) prema modelu osnove honor(is). Analogija ima važnu ulogu u preinačivanju jezičnih oblika (i jezika općenito) kroz povijest.

7. U teoriji književnosti → simbol

analogija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2471>.