struka(e): geografija, opća | povijest, opća
ilustracija
HANNOVER, kula Beginenturm i crkva Marktkirche

Hannover [hano:'fəɹ], glavni grad, kulturno, gospodarsko i trgovačko središte savezne zemlje (Land) Niedersachsen (Donja Saska), Njemačka; 522 686 st. (2010). Leži uz rijeku Leine i Mittelland-kanal. Mnogobrojni povijesni spomenici, srušeni ili teško oštećeni u II. svjetskome ratu, obnovljeni su. Ističu se stara (XV–XVI. st.) i nova (1913) gradska vijećnica, zgrada zemaljskoga parlamenta (samostan iz XII. st.), Leibnizhaus (XV. st.), crkve Kreuzkirche (XIV. st.) i Marktkirche (XIV. st.), Ballhof (XVII. st.; kazalište), zgrada Opere (1852), kongresni centar s gradskim parkom, Herrenhäuser Gärten (48,6 ha), Kröpcke (XIX. st.; sat – meteorološki stup); ruševine crkve Ägidien iz XIV. st., sa zvonima iz Hiroshime, osebujan su spomenik ratnih stradanja. Sa sveučilištem, umjetničkim akademijama, institutima za eksperimentalnu endokrinologiju (»Max-Planck«) i dr., kazalištima, muzejima, zoološkim vrtom i glasovitom međunarodnom izložbom elektronike (CeBIT) i dr.; grad je 2000. bio domaćin Svjetske izložbe. Ubraja se među najveća njemačka industrijska središta; industrija gume i gumenih proizvoda, motornih vozila, metalna (strojevi), prehrambena, elektrotehnička i elektronička, tekstilna i dr. industrije. Prometno središte s pristaništem na Mittelland-kanalu. Zračna luka (udaljena 11 km). – Kao trgovište Hannovere nastao je prije 1100., status grada dobio prije 1189., a potvrdu gradskih prava i njihovo proširenje stekao je 1241. pa je u XIII. st. brzo napredovao. Članom Hanze postao je 1368. i stekao visok stupanj samostalnosti prema prirodnim gospodarima grada. Središtem Kneževstva Calenberg postao je 1636., Hannoverskoga Kraljevstva 1837., upravnim središtem pruske pokrajine Hannover 1867. te zemaljskim glavnim gradom 1946.

Citiranje:

Hannover. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/24326>.