struka(e): povijest, hrvatska

Grisogono [grizo'~], zadarski plemićki rod. Ime su stekli po zadarskom svecu-zaštitniku Krševanu (Grisogonus); vjerojatno je prvi poznati član Cossa Grisogoni (1190). U XIII. st. isticali su se rektor Martin (1260), Zoila, predstojnica benediktinskoga samostana sv. Marije u Zadru (1262), Federik (sudac, egzaminator od 1270-ih). Jedan se ogranak nazivao Grisogono Bortolazzi; njihov je potomak liječnik i kozmograf Federik. Od glavnog ogranka u XIV. st. poznatiji su sindik i sudac Andrija Federikov, vitez Mavro (1337), egzaminator Petar (1340), Krševan Andrijin (rektor 1369), Mavro Andrijin (rektor 1370/71) i Mavro Franjin (rektor 1368). U srednjem vijeku obitelj je stekla mnogobrojne zemljišne posjede na zadarskim otocima i u zaleđu. Federik i Andrija, sinovi Krševanovi, spominju se od 1370-ih do 1397. kao zadarski suci, egzaminatori i rektori. U XV. st. poznati su rektor Ivan Mavrov (1402), vitez i admiral Ivan Antunov (1403., 1405), soprakomit Bartol Antunov (1433., 1440). Na prijelazu u XVI. st. ističe se knežev savjetnik i sudac Donat Antunov. God. 1522. spominje se liječnik Antun; u polovici XVI. st. u Mlecima je živjela pjesnikinja Marzia, kći Jeronimova. Njezin je suvremenik pjesnik Jeronim. U drugoj polovici XVI. st. spominju se natpop zadarskoga Kaptola Franjo i kanonik Zavoda sv. Jeronima u Rimu Julije. U popisu zadarskih plemićkih obitelji 1608. zabilježeno je 8 obitelji Grisogono. U početku XVII. st. djelovali su državni odvjetnik za Dalmaciju Ivan, fizik vojne bolnice u Zadru Ludovik i rektor Generalnog učilišta u Zadru Viktor. U drugoj polovici XVI. i prvoj polovici XVII. st. poznati su gospodarski pisac Šimun, vitez i guverner Nina Jakov te kapetan Julije. Doktor prava Ludovik jedan je od osnivača zadarske Accademia cinica (1664). Jakov Bartolov primljen je 1690. u trogirsko plemstvo. God. 1694. spominje se pjesnik Antun Ludovikov, utemeljitelj i predsjednik Accademia dei Incaloriti. U XVIII. st. djelovao je svećenik Ivan (u. 1765/66), doktor obaju prava, generalni vikar zadarskih nadbiskupâ V. Zmajevića i M. Karamana. On je posljednji muški odvjetak zadarske obitelji Grisogono, čiju lozu nastavljaju Bortolazzi. – U Trogiru od XVIII. st. djeluje obitelj Nutrizio Grisogono; 1773. Šimun Nutrizio dobio je naslov conte, s pravom da svojemu prezimenu doda prezime obitelji Grisogono i svojemu grbu njihov grb; iz izvora nije jasno njegovo srodstvo sa zadarskim ili splitskim Grisogonima. Podatci o obitelji Grisogono sadržani su u različitim arhivskim fondovima i zbirkama u Državnom arhivu u Zadru, Znanstvenoj knjižnici i Arhivu benediktinskoga samostana sv. Marije.

Citiranje:

Grisogono. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/23426>.