struka(e):

amortizacija (njem. Amortisation za franc. amortissement: umrtvljivanje, slabljenje od ad- + lat. mortuus: mrtav).

1. U ekonomiji, smanjenje vrijednosti imovine zbog fizičkoga trošenja, uništenja ili moralnoga odnosno ekonomskoga zastarijevanja kao posljedice razvoja znanosti i tehnologije. U procesu trošenja dugotrajna imovina (osnovna sredstva) prenosi dio svoje vrijednosti na proizvode, zato se amortizacija računa kao trošak dobivenoga proizvoda i zaračunava se u njegovu cijenu koštanja. U knjigovodstvu se taj proces trošenja ili zastarijevanja svodi na postupak postupnoga smanjivanja vrijednosti neke stavke aktive i njezina svođenja na nulu, uz istodobno prenošenje te vrijednosti na potražne račune. Prema načinu izračunavanja amortizacije razlikuje se: 1) funkcionalna amortizacija, koja se utvrđuje na osnovici intenziteta trošenja (npr. prijeđenih kilometara, sati rada i sl.); 2) vremenska amortizacija, utvrđuje se na osnovici procijenjenoga vijeka trajanja (npr. 10 god.); 3) metoda zamjene. Od vremenskih metoda obračuna najčešće se primjenjuju tzv. pravolinijska amortizacija, gdje je amortizacija ravnomjerno raspoređena (svake je godine ista) za ukupni vijek trajanja imovine, i tzv. degresivna metoda, kada je iznos amortizacije najveći u prvoj godini, a zatim se postupno smanjuje iz godine u godinu. Progresivna metoda obračuna amortizacije, u kojoj je amortizacija u prvoj godini najmanja, a zatim se postupno povećava, danas se rijetko primjenjuje. Točna se vrijednost amortizacije može utvrditi tek po isteku vijeka trajanja imovine. Tehnološka revolucija nametnula je i tzv. ubrzanu amortizaciju, odnosno skraćivanje roka amortizacijskoga razdoblja. – Amortizacija zajma, postupak otplate zajma uz istodobno plaćanje pripadajućih kamata. – Amortizacija obveznice, postupak isplate tražbine iz obveznice, tj. otplata glavnice i isplata pripadajućih kamata.

2. U pravu, amortizacija isprave, sudski poništaj isprave koja je izgubila svoju pravnu valjanost jer je izgubljena, ukradena, izgorjela ili uništena. Svrha je amortizacije ovlašteniku prava iz isprave omogućiti da ta prava ostvaruje, odnosno da se neovlašteni treći u tome spriječe. Prijedlog za poništaj isprave podnosi ovlaštena osoba, koja iz te isprave ili na temelju te isprave može ostvarivati kakvo svoje pravo, odnosno osoba koja ima pravni interes za sudski poništaj isprava. Odluka kojom se isprava poništava zamjenjuje tu ispravu dok se ne izda nova. Za amortizaciju nekih isprava, npr. za mjenice i čekove, vrijede posebna pravila. Ne mogu se amortizirati novčanice, lutrijske srećke, kuponi odvojeni od glavne isprave, taloni vrijednosnih papira i druge zakonom predviđene isprave.

Citiranje:

amortizacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/amortizacija>.