STRUKE:

Garbo, Greta

ilustracija
GARBO, Greta
ilustracija1ilustracija2

Garbo [gα:'ɹbou], Greta (pravo ime Greta Louisa Gustafsson), američka filmska glumica švedskog podrijetla (Stockholm, 18. IX. 1905New York, 15. IV. 1990). Sa 14 god. radila u brijačnici, zatim kao prodavačica; otkako joj se fotografija pojavila u katalogu modnih šešira, snimala reklamne filmove, pa statirala u filmovima. Prva glavna uloga (1922) donijela joj je stipendiju u Kraljevskome dramskom kazalištu u Stockholmu. Nakon uspjeha s filmom Priča o Gösti Berlingu (Gösta Berlings saga, 1924) u režiji njezina filmskog mentora M. Stillera, snimala u Njemačkoj (npr. Ulica bez radosti – Die Freudlose Gasse, 1925) G. W. Pabsta, a zatim, na Stillerovo inzistiranje, dobila angažman u Hollywoodu (MGM), gdje je prvi film snimila 1926., a zvijezdom postala filmom Put i đavao (Flesh and the Devil, 1927) C. Browna. Nakon 10 nijemih filmova u SAD-u, uspjeh je postigla već prvim zvučnim – Anna Christie (1930) C. Browna. Iznimno lijepa, visoka, vitka, neprekidno u svojim ulogama uvjeravajući u bogat unutrašnji život i odsutnost svake površnosti, Garbo se specijalizirala za uloge patetičnih, nedostižnih, često tajanstvenih i fatalnih žena, osoba s gotovo mitskim ozračjem, što joj je donijelo epitet »božanstvena« i status najveće svjetske filmske zvijezde 1930-ih. Nastupala većinom u melodramama (najčešće povijesnima ili ekranizacijama poznatih književnih djela) usredotočenima na tragičan ljubavni zaplet. Ističu se: Grand Hotel (1932) Edmonda Gouldinga, Mata Hari (1932) Georgea Fitzmauricea, Kraljica Kristina (1934) R. Mamouliana, Ana Karenjina (1935) C. Browna, Dama s kamelijama (Camille, 1937) G. Cukora i Marija Walewska (1937) C. Browna. Glumački talent potvrdila je komedijom Ninočka (1939) E. Lubitscha. Triput je bila nominirana za nagradu Oscar, dvaput je dobila godišnju nagradu newyorških kritičara. Shvativši da likovi koje tumači i njezine interpretacije postaju anakroni, povukla se 1941.

Garbo, Greta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 7.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21253>.