struka(e): medicina

gangrena (grč. γάγγραıνα: čir nalik na rak-ranu), odumiranje tkiva (nekroza), najčešće kao posljedica prekida cirkulacije u nekom području, nakon čega uslijedi invazija bakterija, saprofita. Suha gangrena razvija se najčešće na potkoljenicama i prstima stopala, a zbog isparavanja tekućine na površini odumrloga tkiva nastaju oštro ograničena područja crne boje, suha kao u mumije. Vlažna gangrena nastaje raspadanjem tkiva gdje dominira razmekšanje (kolikvacijska nekroza) potaknuto djelovanjem bakterija. Moguća je i gangrena na unutarnjim organima (pluća, organi probavnog i mokraćnog sustava) koji se tada krupičasto raspadaju i zaudaraju.

Plinska gangrena (šuštavac) specifična je bolest koju izazivaju sporogene bakterije iz roda klostridija – uzrokuju nekrozu mišića sa stvaranjem plina, anemiju zbog raspadanja crvenih krvnih stanica i prisutnost bakterijskih otrova u krvi (toksemiju). Infekcija nastaje pri ranjavanju, napose kod ratnih ozljeda. Lokalno postoji vrlo jaka bol koja se širi u cijelu ranjenu okrajinu, koža postaje blijedosiva i otečena s mjehurima, iz rane se cijedi tekući sadržaj neugodna mirisa, a pažljivim pritiskanjem može se oko rane dokazati škripanje zbog prisutnosti plina u tkivu. Pacijent ima visoku tjelesnu temperaturu i ubrzano bilo. Stanje može postati kritično i može završiti smrću. Zato svaku ranu sa znatnijim oštećenjem mekanih tkiva, otvoreni prijelom, a pogotovu strijelnu ranu treba pomno obraditi, ukloniti sve uništeno tkivo i okrajinu imobilizirati. U liječenju se daju antitoksični serum i antibiotici.

Citiranje:

gangrena. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 15.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/gangrena>.