Fojnica

ilustracija
FOJNICA, franjevački samostan

Fojnica, grad u središnjem dijelu BiH (Federacija BiH); 3874 st. (2013; 4225 st., 1991). Leži na obali Fojničke rijeke, na 587 m apsolutne visine. Mjestimice je očuvana starija bosanska stambena arhitektura (musafirhana) te Šaban-Ahmedova (Čaršijska; 1666., poslije pregrađena) i Hadži-Muharemova (1684) džamija. Drvna industrija; proizvodnja pozamenterije i sportske opreme. Fojnica je poznata po termalnom lječilištu (banja; Reumal); radioaktivna voda s temperaturom 30 °C iskorištava se od davnina (liječenje reumatizama, postoperativna rehabilitacija). – Kao rudnik Fojnica se javlja u izvorima 1365. Poslije je u njegovoj blizini niknulo naselje (staro ime Hvojnica), koje se od početka XV. st. razvilo u jedno od glavnih rudarskih i trgovačkih središta u srednjovjekovnoj bosanskoj državi s obrtničkom obradbom željeza, srebra i zlata, a vjerojatno je djelovala i kovnica novca. Od 1430-ih ondje je važna dubrovačka trgovačka naseobina. God. 1469., kao najveće naselje u Bosni, zabilježena je kao središte istoimene nahije s trgovištem, rudnikom željeza i franjevačkim samostanom. Na početku rata u BiH (1992) u Fojnici se održao mir. Armija BiH je 2. VII. 1993. napala dio općine naseljen Hrvatima, nakon čega je uslijedio njihov progon (srpanj 1993).

Franjevački samostan i crkva sv. Duha iz 1435. stradavali su 1521. i 1664., ali su potom i obnavljani. Samostan posjeduje bogat arhiv i knjižnicu, u kojima se čuva mnoštvo rukopisne građe pisane bosančicom (1532–1783), te oko 3000 osmanskih dokumenata (1473–1852), 13 inkunabula, više od 17 000 starih rijetkih knjiga, Ahdnama sultana Mehmeda II. iz 1464., ferman Skender-pašin iz 1485., Fojnički grbovnik (1660–80) te matice pisane arabicom. Osim toga, samostan ima bogato opremljen muzej u kojem osobitu vrijednost imaju etnografska i numizmatička zbirka te zbirka starih slika i zlatarskih izrađevina (pretežito u filigranskoj tehnici), rudarsko-geološka zbirka i dr.

Fojnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20002>.