struka(e):

Finski zaljev, istočni zaljev Baltičkoga mora, dijeli Finsku od Rusije i Estonije; obuhvaća 29 500 km². Dug je 420 km, širok 70 do 130 km. Dubine mu opadaju od zapada (do 115 m) prema istoku (30 do 40 m). Dno je građeno od starih stijena Baltičkoga štita; osnovni su reljefni oblici obale i dna nastali glacijalnom erozijom za pleistocenske oledbe. Sjeverna je obala vrlo razvedena (mnogi otoci, grebeni i zaljevi). Mnoge rijeke, od kojih su najveće Neva, Luga i Narva, donose goleme količine slatke vode, pa je slanost vode u Finskom zaljevu vrlo niska (2 do 6‰). Trajanje zaleđenosti raste od zapada (dva mjeseca) prema istoku (šest mjeseci); u istočnome dijelu Finski zaljev zaleđen je od studenoga do svibnja. Ribarstvo je, zbog obilja planktona, dobro razvijeno (love se pretežno sleđevi). Finski zaljev ima veliku ekonomsku i stratešku važnost za zemlje u okruženju. Na obali zaljeva nalaze se velika lučka središta Sankt Peterburg, Kronštadt, Viborg (Rusija), Tallinn (Estonija), Helsinki i Kotka (Finska). Radi zaštite Sankt Peterburga od poplava podignuta je u istočnome dijelu zaljeva 25,4 km duga brana preko otoka Kotlina. Zaljevom prolazi 1224 km dug plinovod (Sjeverni tok; pušten u promet 2011) od Viborga u Rusiji do njemačke luke Greifswald.

Citiranje:

Finski zaljev. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/finski-zaljev>.