fertilitet (njem. Fertilität < lat. fertilitas: plodnost).
1. Općenito plodnost, rodnost.
2. U demografiji, broj živorođene djece u odnosu na broj žena u plodnom razdoblju. Pojam fertilno razdoblje, ili razdoblje prokreacije, označuje u životu žene ono razdoblje kad je ona fiziološki sposobna sudjelovati u reprodukciji. Premda su zabilježeni slučajevi da je dijete rođeno od majke stare 6,5 god. te od majki starih 59 i 63 god., drži se da je plodno razdoblje u životu žene razdoblje od 15. do 49. god. U 14. god. udio žena sposobnih za rađanje iznosi 1,4%, u 15. god. 4,6%, a zatim naglo raste te u 17. god. iznosi 33,9%, u 18. god. 61,5% da bi u 22. god. života dosegnuo maksimum (93%). Nakon 22. god. počinje postupno opadanje udjela ženâ sposobnih za rađanje. U 30. god. taj udio iznosi 87,2%, u 35. god. 80,5%, u 40. god. 69,9%, u 45. god. 38,1%, a u 50. god. 1,2%. U 53. god. života žene praktički gube sposobnost rađanja. Fertilitet predstavlja stvarnu plodnost (broj rođene djece) za razliku od potencijalne (mogući broj djece) fiziol. plodnosti (→ fekonditet), od koje je redovito niži. Razina fertiliteta ovisi o spletu različitih činilaca: bioloških (dobna struktura stanovništva, udio žena sposobnih za rađanje, sterilitet, razdoblje laktacije i dr.); sociološko-ekonomskih (obrazovanje, religija, tradicija, kontrola rađanja, stupanj urbanizacije, način proizvodnje i dr.); psiholoških (želja za reprodukcijom i dr.). Istraživanja o fertilitetu nedvojbeno su pokazala: da privredno neaktivno žensko stanovništvo ima u pravilu više djece nego aktivno; da se niža obrazovna razina stanovništva poklapa s većim brojem djece; da slabiju ekon. snagu stanovništva prati veći broj djece. U agrarnim i privredno nerazvijenim sredinama fertilitet se približava razini fekonditeta. S druge strane, procesi industrijalizacije privrede i urbanizacije života bitno utječu na smanjenje fertiliteta.
