struka(e):

alkoholna pića, pića koja sadrže između 3 i 80% etilnog alkohola (etanola). Dobivaju se alkoholnim vrenjem iz biljnih sirovina koje sadrže šećer (grožđe i dr. voće) ili škrob (ječam, kukuruz, raž, krumpir), ili se priređuju miješanjem ekstrakta, esencija i vode s etilnim alkoholom. Prema udjelu etanola mogu se podijeliti na slaba (pivo, vino, sake), srednje jaka (vermut, prošek, cherry, amaro, likeri) i jaka (rakija, viski, votka, džin, rum, konjak). Prema proizvodnome postupku razlikuju se alkoholna pića koja se proizvode bez primjene destilacije i ona koja se proizvode uz primjenu destilacije. Bez primjene destilacije proizvodi se ponajprije pivo i vino; oni sadrže 5 do 20% etanola. Pića koja se proizvode destilacijom većinom su jaka, sadrže 12 do 55 ili više postotaka etanola. Aroma destilata ovisi o vrsti i količini sirovine te o razlikama u provedbi fermentacije, destilacije i procesa starenja.

Alkoholna pića poznata su od davnine. Scene koje prikazuju proces fermentacije nađene su na glinenom posuđu iz Mezopotamije iz razdoblja približno 4200 god. pr. Kr. Rakija je vjerojatno bila prvo alkoholno piće dobiveno destilacijom, oko 100. godine. Viski se proizvodio u Irskoj i Škotskoj u XV. st., a džin u Flandriji u XVII. st. Etanol usporava reakcije živčanog sustava i djeluje opuštajuće, pa uživanje alkoholnih pića u umjerenim količinama mnogi smatraju ugodnim. Međutim, uživanje alkohola u većim količinama i tijekom duljeg razdoblja vodi u alkoholizam i uzrokuje teške poremećaje u organizmu. Zbog štetnog djelovanja alkohola na ljudski organizam pri prekomjernom uživanju, proizvodnja, prodaja i reklamiranje alkoholnih pića u mnogim su zemljama regulirani strogim propisima, koji uključuju i plaćanje posebnih poreza (trošarina), visina kojih ovisi o udjelu alkohola u piću.

Citiranje:

alkoholna pića. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/alkoholna-pica>.