Alhambra

ilustracija
ALHAMBRA, Lavlje dvorište

Alhambra (arapski Qal‘a al-ḥamrā’: Crvena utvrda), dvor i tvrđava maurskih vladara kraj Granade u Španjolskoj. Najčuveniji spomenik maurske arhitekture u Europi. Gradnju je započeo 1238. osnivač nasridske dinastije Muhammed I., nastavili su je, sve do sredine XIV. st., njegovi nasljednici, a Jusuf I. (Yūsuf bin Ismā‘īl, 1333–54) ju je učinio trajnom vladarskom rezidencijom. Podrijetlo njezina imena nije razjašnjeno. Vjerojatno se odnosi na crvenu boju opeke, ali je možda i aluzija na nadimak al-Aḥmar (arap.: Crveni) koji je nosio Jusuf, otac Muhammeda I. Veliki kompleks sastoji se od utvrda i palača s mnogo dvorana za stanovanje, ceremonije i reprezentaciju, raspoređenih oko dvaju dvorišta: Mirtino dvorište (Patio de los Arrayanes) s izduženim bazenom i Lavlje dvorište (Patio de los Leones), nazvano po dvanaest crnih mramornih lavova koji nose veliku alabastrenu školjku vodoskoka. Dvorane su bogato ukrašene pozlaćenim ornamentima od štuka, obojenim keramičkim pločicama (azulejos) i arabeskama, kroz koje se prepleću kuranski ajeti. Danas je Alhambra spomenik muzej. Od 1984. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine zajedno s palačom Generalife i, od 1994., granadskom četvrti Albayzín (Albaicín).

Alhambra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1721>.