struka(e):

algebarska lingvistika, dio matematičke lingvistike. Moderna (apstraktna) algebra bavi se objektima, odnosima među njima i pravilima njihovih sklapanja. Lingvistika se, najčešće, bavi značenjskim sustavima koji su otrgnuti od konkretne proživljene stvarnosti. To dopušta primjenu algebarskih modela u jezikoslovlju. Kao što algebra operira raznim tipovima elemenata bez obzira na njihovu narav tako i algebarska lingvistika uspostavlja modele koji mogu apstrahirati svojstva pojedinih jezika. Ona je, dakle, proučavanje formalnih svojstava »jezikovstva« (langage) dobivenih apstrakcijom temeljenom na zasebnome ostvaraju tih svojstava u pojedinim jezicima. Algebarska lingvistika se praktički ne razlikuje od sveopće (univerzalne) gramatike. Naziv je načinjen 1950-ih da bi se taj dio matematičke lingvistike razlikovao od porabe statističkih metoda i od modela teorije vjerojatnosti. Primjena algebarskih metoda u lingvistici dovela je do stvaranja formalnih gramatika koje danas i matematičari proučavaju kao posebnu granu matematike.

Citiranje:

algebarska lingvistika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/algebarska-lingvistika>.