STRUKE:

dvodomni sustav

dvodomni sustav, parlamentarni sustav u kojem se parlament sastoji od dvaju domova, s jednakim ili različitim ovlastima. Dvodomni je sustav nastao u Velikoj Britaniji u XIV. st. kada se parlament podijelio na dva tijela, Donji dom (House of Commons – Dom zajednica, komuna, odnosno Dom pučana) i Gornji dom (House of Lords – Dom lordova). Donji dom zastupa sve građane i bira se izravno u izbornim okruzima. U Gornji dom ulazi plemstvo po nasljedstvu. Po tome uzoru dvodomni je sustav uveden poslije u mnoge građanske parlamentarne demokracije. Donji se dom konstituira na temelju općih i izravnih izbora, dok se gornji dom konstituira na različite načine, a čine ga zastupnici na osnovi naslijeđa (plemstvo), imenovanja, posrednih izbora, pa i neposrednih izbora.

Razlikuje se dvodomni sustav u unitarnim državama od sustava u federalnim. U nekim unitarnim državama koje su prihvatile dvodomnu strukturu predstavničkoga tijela, npr. u Francuskoj (Assemblée nationale – Nacionalna skupština i Sénat – Senat), i Italiji (Camera dei deputati – Zastupnički dom i Senato della Repubblica – Senat), drugi se dom razvio u demokratsko tijelo. U praksi, drugi je dom po svojem sastavu konzervativniji od prvoga doma. To se postiže tako što se za aktivno ili, još češće, pasivno pravo glasa traži viša dob pri izboru drugoga doma, ili se članovi drugoga doma biraju posrednim putem (katkad i u nekoliko stupnjeva), ili se to postiže na neki drugi način. Utjecaj drugoga doma ovisi o njegovu odnosu prema prvomu domu (je li mu ravnopravan ili prevlast ima prvi dom). Ako su domovi ravnopravni, drugi dom može uspješnije kočiti odluke prvoga doma. Dvodomni sustav u federalnim državama ima temelje i svrhu različite od sustava unitarnih država. U prvi dom federalnog (saveznog) predstavničkoga tijela ulaze zastupnici koje biraju svi građani federacije, a u drugi dom ulaze zastupnici (delegacije) federalnih jedinica. Najčešće federalne jedinice šalju u taj dom jednak broj zastupnika. Drugi je federalni dom tradicionalno najdjelotvorniji oblik sudjelovanja federalnih jedinica u funkcijama savezne države, federacije; kroz njega federalne jedinice štite, u skladu s federalnim (saveznim) ustavom, svoje specifične interese i prava. Djelotvornost i opseg sudjelovanja doma federalnih jedinica ovisi o odnosu toga doma prema prvomu domu. Odnos među domovima može biti asimetričan, odnosno takav da veće nadležnosti ima drugi federalni dom (npr. u SAD-u Senat), ili prvi dom (npr. u Indiji Lok Sabha – Savezna skupština), ili simetričan, tj. da su domovi ravnopravni u odlučivanju (Belgija, Italija). Sustav dvodomnosti parlamenta u političko-pravnoj teoriji i praksi pokazao je različite rezultate, a iskustva su oprečna. Jedni smatraju da načelo dvodomnoga sustava sprječava monopol vlasti u parlamentu, osigurava kontinuitet rada (u slučaju raspuštanja, razlike u trajanju mandata domova), pridonosi kvaliteti zakonodavne djelatnosti. Drugi pak smatraju da načelo dvodomnosti pogoduje sukobima među domovima, otežava rad parlamenta (usporenost zbog dvostruke procedure) i smanjuje djelotvornost, no najozbiljnija je zamjerka dvodomnomu sustavu da nije u skladu s načelom narodnoga suvereniteta.

U Hrvatskoj, koja je unitarna država, prema Ustavu iz 1990., Hrvatski je sabor bio dvodoman – sastojao se od Zastupničkoga doma i Županijskoga doma. Zastupnički dom samostalno je odlučivao o svim pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti: donošenju i promjeni Ustava, zakona i državnog proračuna, o ratu i miru itd. Županijski dom predlagao je Zastupničkomu domu zakone, davao prethodno mišljenje u postupku donošenja i promjena Ustava, odlučuje ravnopravno sa Zastupničkim domom u postupku donošenja zakona kojima se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo i djelokrug državnih tijela. Izmjenama Ustava 2001. ukinut je Županijski dom, Hrvatski sabor postao je jednodoman parlament.

dvodomni sustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16762>.