dušične bakterije

dušične ili nitrogene bakterije, različite vrste bakterija iz reda pravih bakterija, por. Bacteriaceae, koje žive slobodno u tlu ili u simbiozi s višim biljkama i vežu atmosferski dušik te tako sudjeluju u dušikovu ciklusu. U tlu slobodno žive Azotobacter i Clostridium pasterianum, a u simbiozi s leptirnjačama Bacterium radicicola ili Rhizobium leguminosarum. Ove posljednje važne su u životu leptirnjača, jer ih opskrbljuju atmosferskim dušikom, a od njih uzimaju ugljikohidrate. Kada dođu u dodir s dlačicama na korijenu leptirnjača, a i nekih drugih biljaka (johe, maslinice, voskovca i dr.), izazivaju u njima sluzavost staničnih membrana, prodiru u korijen stvarajući kvržice, a daljnjim umnožavanjem i cijele gomoljčiće (tzv. bakteroidi). U tlu žive i takve bakterije koje razgrađuju različite dušične spojeve i tako oslobađaju potrebnu energiju za svoje životne procese. Procesom nitrifikacije tzv. nitrifikacijske bakterije, raširene u tlu na dubini oranja, gdje vladaju povoljni uvjeti za aeraciju, oksidiraju amonijak iz tla u dvije faze. Prvo nitritne bakterije (npr. Nitrosomonas) oksidiraju amonijak u dušikastu kiselinu (2NH3 + 3O → 2HNO2 + 2H2O + 158 kcal), a zatim nitratne bakterije (npr.Nitrobacter) dušikastu kiselinu oksidiraju u dušičnu kiselinu (2HNO2 + O2 → 2HNO3 + 36 kcal). Kada u tlu (ili u stajskome gnoju) nedostaje kisika, zbiva se proces denitrifikacije, skup kemijskih procesa kojima nitratni i nitritni dušik pod utjecajem denitrifikacijskih bakterija (npr. Bacterium denitrificans, Bacterium fluorescens, Bacterium pyiocyaneum, Thyiobacillus denitrificans) prelazi u slobodni dušik ili dušične okside. Taj je proces s gledišta poljodjelstva štetan jer smanjuje količinu dušičnih spojeva iskoristivih biljkama.

dušične bakterije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16714>.