Drava

ilustracija
DRAVA kod Varaždina

Drava, rijeka, desni pritok Dunava; duga 707 km, porječje obuhvaća 40 150 km². Izvire kod Dobbiaca (sjeverna Italija), a u Dunav utječe 2,5 km sjeverozapadno od Aljmaša (Hrvatska). Protječe Italijom (15 km), Austrijom (261 km), Slovenijom (144 km, od čega je 20 km slovensko-hrvatska granica) i Hrvatskom (305 km, od toga 95 km u graničnom području s Madžarskom) te Madžarskom. U Hrvatsku ulazi u blizini sela Lovrečan. Glavni lijevi pritoci: Isel, Möll, Gurk (Krka), Labotnica, Mura, Pesnica i Fekete viz, a desni: Gail (Zilja), Mislinja, Dravinja, Bednja, Karašica i dr. Drava je jedina rijeka na teritoriju Hrvatske nivalnoga (snježnog) režima; zaleđena je 15 do 35 dana godišnje. Najvišeg je vodostaja ljeti (svibanj–srpanj), a najnižega zimi (siječanj–ožujak). Korito joj je široko od 170 m do 370 m, a najveća je dubina 7 m. Prosječan je protok vode na ušću 620 m³/s. Drava je čistija od Save. Gotovo je cijeli tok u II. kategoriji onečišćenja vodâ. Iznimka su dijelovi toka u blizini velikih naselja (III. kategorija onečišćenja). Plovidba rijekom moguća je 250 do 260 dana godišnje. Glavno pristanište Osijek; između ušća i Osijeka (22 km) Drava je međunarodni plovni put. Brodovi i tegljači nosivosti do 1500 t plove od ušća do Belišća (51 km), nosivosti do 650 t do Donjega Miholjca (72 km), nosivosti do 400 t do Čađavice (105 km), a nosivosti do 150 t do Barcsa (151 km). Drava se iskorištava i za dobivanje električne energije; mnogobrojne su hidroelektrane u Austriji (Lavamünd), Sloveniji (Dravograd, Fala, Mariborski otok) i Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava).

Drava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16202>.