struka(e):

Dragač, hrvatska pučka, poslije plemićka obitelj u Trogiru. U izvorima se javlja od kraja XIV. st., kada je živio Dragić, čiji je sin Veselko u početku XV. st. uvršten u trogirski patricijat. On i njegovi potomci trgovinom su stekli velik imutak i sudjelovali u javnom životu kao predstavnici građana. God. 1451–99. spominje se Jakov, a Matija je (spominje se 1543) na svojem posjedu Bile izgradio obrambenu utvrdu (kaštel Dragazzo). Komunalne službe u drugoj polovici XVI. st. obnašao je Lovro (pregovarač u svezi s obnovom nekih trogirskih povlastica 1578. i 1581., branitelj puka 1579). Frane je poslanik pučana u Mletcima 1579 (dao podignuti crkvu sv. Ivana Zaštitnika, poslije sv. Nikole, na Čiovu). Njegov sin Petar tiskao je 1616. u Mletcima govor na latinskom jeziku u čast stupanja na prijestolje dužda Giovannija Bemba. Ivanov sin Franjo studirao je s povjesnikom I. Lučićem u Italiji, a poslije mu bio suradnikom pri sabiranju građe (ostavio zbirku kamenih natpisa) za Lučićeva povijesna djela i zastupnikom u privatnim stvarima u Trogiru. God. 1653. bio je, zajedno sa šibenskim povjesničarom F. Divnićem, izaslanik mletačkom generalu za Dalmaciju Lorenzu Dolfinu. Silvije (primljen 1691. u budvanski patricijat) bio je do 1699. tumač za orijentalne jezike (dragoman) u Trogiru, a potom je tu dužnost obnašao njegov sin Luka. God. 1773. u trogirski je patricijat bio uvršten Matijin sin Silvije. Silvijev sin Matija, pristaša ideja Francuske revolucije, bio je pogubljen 1797. za pobune pučana u Trogiru, a njegov brat Antun dobio je te godine austrijsku potvrdu plemstva. Josip je bio vojnik, najprije u francuskoj službi, a 1848. izabran je za poručnika Narodne garde u Trogiru. Ivan (spominje se 1825–99), bio je predsjednik trogirskoga čitaoničkog društva Casino (1860), pristaša politike dalmatinskih narodnjaka i posljednji muški potomak obitelji.

Citiranje:

Dragač. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/dragac>.