Donji kraji (lat. Partes inferiores), srednjovjekovno bosansko područje na srednjem Vrbasu i Sani, između Jajca i Banje Luke. Na tom su prostoru postojale tri stare hrvatske župe: Banica u porječju Sane s gradom Ključem, Vrbanja oko istoimene rijeke s gradom Kotorom (danas Kotor-Varoš) i Zemljanik u sr. toku Vrbasa. Kao područje pod bosanskom vlašću spominju se prvi put 1244. u ispravi Bele IV. U Donjim je krajima ban Prijezda imao baštinske posjede, od kojih je župu Zemljanik 1287. dao u miraz svojoj kćeri Katarini. Potkraj XIII. st. tim su krajem zavladali knezovi Bribirski, a na početku XIV. st. pojavili su se njihovi rođaci, potomci kneza Stjepana, Hrvatin s braćom. Hrvatin se u ispravi bana Pavla I. Bribirskoga iz 1301. naziva knezom bosanskih Donjih kraja. U borbama između Stjepana II. Kotromanića i Mladina II. Bribirskoga Hrvatinov je sin Vukoslav pristao uz bosanskoga bana, koji mu je poslije za to darovao župe Banicu i Vrbanju, dok je župu Zemljanik držao njegov brat Pavao. Za voj. pohoda kralja Ludovika I. Anžuvinca 1363. protiv bana Tvrtka, ugarska je vojska upala u Donje kraje. U tim je događajima na ugarsku stranu stupio Vlatko Vukoslavić i predao im svoj grad Ključ. Zbog toga čina, nakon ug. poraza, napustio je Donje kraje i nastanio se u Slavoniji. Na bosanskoj strani borio se Vukac Hrvatinić, kojemu je ban Tvrtko 1366. darovao Vukoslavove posjede i župu Plivu s gradom Sokolom, koji je Vukac 1363. obranio od kralja. Njegov sin Hrvoje naslijedio je Donje kraje te ih novim darovnicama još više povećao. On se u ispravi iz 1412. naziva knezom Donjih kraja, a kao svjedoci navedeni su njegovi »dobri ljudi« iz župa Luke, Zemljanika, Vrbanje, Glaža i Sane. Hrvojev sinovac Juraj Vojsalić nosio je 1434. naslov vojvode Donjih kraja kao i njegov sin Petar. Potkraj državne samostalnosti Bosanskoga Kraljevstva, težište države pomaknuto je iz istočnih krajeva zemlje u Donje kraje, gdje je i vladar sve češće boravio sa svojim dvorom. U gradu Jajcu 1461. obavljena je svečana krunidba posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića. Donji kraj s Jajcem pali su nakratko pod osmansku vlast 1463., ali su do kraja te godine oslobođeni i stavljeni pod ugarsku vlast, odnosno uključeni u sastav Jajačke banovine. To je područje konačno potpalo pod osmansku vlast potkraj 1527. i bilo uključeno u Bosanski sandžak.
