STRUKE:

Aleksandrija

ilustracija
ALEKSANDRIJA
ilustracija1ilustracija2

Aleksandrija (arapski Al-Iskandariyya [~ iskandari'j:a]), grad i glavna luka Egipta; 5 039 975 st. (2017). Leži u Donjem Egiptu na pješčanu prudu između Sredozemnoga mora i jezera Marjut (antička Mareotida), zapadno od luke Rašida (Rosetta) i najzapadnijega rukava u delti Nila. Stari dio grada čine četvrti Rakotida (egipatska), Bruhij (grčka), Regio Judaeorum (židovska) i Far (Pharos). Sačuvan je niz kulturno-povijesnih spomenika iz antičkoga (Hadrijanove katakombe, 27 metara visok Pompejev stup, kazalište) i kasnijih razdoblja: utvrda iz XV. st., Abul-Abbasova džamija (1775), mnoge palače (XIX. i XX. st.) od kojih je najreprezentativnija kraljevska palača Muntaza. Suvremeno izgrađeni dijelovi grada s modernim građevinama (kazalište, burza, palača suda i dr.) i industrijskim zonama šire se duž sredozemne obale i prema delti Nila. Aleksandrija ima nekoliko sveučilišta (najstarije je Aleksandrijsko, osnovano 1942), knjižnicu (Bibliotheca Alexandrina, izgrađena 2002. nedaleko od mjesta na kojem se nalazila čuvena Aleksandrijska knjižnica iz helenističkoga doba), muzeje (nacionalni, grčko-rimski, lijepih umjetnosti i dr.), botanički vrt i mnogobrojne znanstvene i kulturne ustanove. Važno je trgovačko središte sa snažnom prehrambenom, tekstilnom, automobilskom i duhanskom industrijom; preradba pamuka, cementara, solane i rafinerije nafte. S robnim i kontejnerskim prometom od 50 milijuna tona i 1,6 milijuna TEU (2015) vodeća je egipatska i jedna od najprometnijih bliskoistočnih luka. Autocestama spojena s Kairom i Port Saidom, željeznicom s ostalim gradovima u delti Nila i s Kairom. Međunarodna zračna luka (u obnovi od 2014). – Aleksandriju je 331. pr. Kr. osnovao Aleksandar Veliki, po kome je i dobila ime (grčki Ἀλεξάνδρεıα, Aleksándreia). Za Ptolemejevića postala je prijestolnicom Egipta i središtem grčke znanosti i kulture. U njoj se nalazila najveća knjižnica staroga vijeka (→ aleksandrijski muzej i knjižnica). Grad je bio kamenim nasipom povezan s otokom Farom, na kojem je Sostrat iz Knida oko 280. pr. Kr. sagradio najstariji poznati svjetionik, jedno od sedam čuda antičkoga svijeta. Pod Rimljanima je Aleksandrija (latinski Alexandrea, Alexandria) bila svjetska luka s približno pola milijuna stanovnika. Nakon dolaska Arapa (642) i podizanja Kaira počela je propadati. Grad se ponovno počeo podizati za vladanja Mehmeda Alija (1805–49), koji je izgradio kanal Mahmudiju i tako povezao Aleksandriju s Nilom.

Aleksandrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1553>.