STRUKE:

Daksa

ilustracija
DAKSA

Daksa, otok pred ulazom u Rijeku dubrovačku i dubrovačku luku Gruž (Elafitsko otočje); 0,066 km²; dug je oko 500 m, širok 90 do 100 m. Nerazveden (duljina obale 1,4 km; koeficijent razvedenosti 1,5). Visok 24 m i pošumljen. Svjetionik važan za uplovljivanje u Dubrovnik. – U prošlosti se spominje pod nazivima Dassa, Daxa, Dachxa, Jachxa, Achxa, Acsa, Assa i Axa. Prvi poznati vlasnik Dakse bio je dubrovački vlastelin Sabo Getaldić, koji je oko 1281. na otoku sagradio franjevački samostan s crkvicom sv. Sabina. Poslije franjevci grade crkvice u čast Gospe i Križa s Dakse. U doba francuske uprave (1808–13) samostan je razrušen, a kamenje upotrijebljeno za gradnju utvrde. Tijekom austrijske uprave otok je prodan poljskom knezu Aleksandru Poninskomu, koji je obnovio samostan i crkvu te osnovao knjižnicu s više od 400 knjiga i 200 rukopisa, koja je propala u I. svjetskom ratu. Na sjeverozapadnom rtu 1875. podignut je svjetionik. God. 1914. otok je kupio Austrijanac Pavao Siebertz, te ga 1921. prodao Mati Galjufu iz Kupara. Danas se na Daksi nalazi groblje žrtava partizanske odmazde iz 1944.

Daksa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13704>.