STRUKE:

Čiovo

Čiovo, otok u srednjoj Dalmaciji; obuhvaća 28,13 km² sa 5008 st. (2011). Dug je 15,3 km, širok do 3,5 km. Zatvara Kaštelanski i Trogirski zaljev. Pruža se u smjeru istok–zapad, između kopna na sjeveru, istoku i zapadu te otoka Šolte (dijeli ih Splitski kanal) na jugu. Sjeverozapadni dio otoka u sastavu je grada Trogira (spojeni su pokretnim mostom). Građen je od krednih vapnenaca; najviši vrh Rudine (209 m). Nerazveden; duljina je obale 46,7 km, koeficijent razvedenosti 2,5. Na sjevernoj obali zaljev Saldun, na južnoj uvale Movarštica, Tatinja, Duga, Sveta Fumija. Pred jugozapadnom obalom otočići Sveta Fumija (Fumija), Kraljevac, Zaporinovac, Pijavica, Balkun, Galera i dr. Pretežito pod makijom (česvina, mirta, pelin, smrča) i garigom (pašnjaci); šumarci bora i čempresa. Uzgoj masline, smokve, rogača, badema, agruma; ribolov. Brodogradnja; kamenolomi. Turizam. Naselja: Trogir (dio), Slatine (1106 st.), Arbanija (357 st.), Okrug Gornji (3146 st.) i Donji (265 st.), Žedno (134 st.). – Romanski naziv za otok (Bua, Boa, Bavo, Bubus) vjerojatno je ilirskoga podrijetla. Drugo je ime otoka Caput Iovis, iz kojega vjerojatno dolazi i današnji naziv. Ostatci gradina svjedoče o naseljenosti otoka već u prapovijesti, a postoje i skromni antički nalazi (grobni nalazi i dijelovi sarkofaga). Čini se da je u ranom srednjem vijeku otok bio slabo naseljen. Iz toga razdoblja poznati su tek ostatci starohrvatskih crkvica sv. Petra u uvali Supetar i sv. Maura u uvali Movarštica. Poslije su na otoku bili većinom leprozoriji i pustinjački stanovi. God. 1461. spominju se naselja Žedno i Okrug, nastala vjerojatno nakon mletačkog dopuštenja za naseljavanje otoka (1451), jer je s pojavom Osmanlija u zaleđu dalmatinskih gradova dio stanovnika s kopna bježao i na Čiovo. Istodobno, zbog stiješnjenosti gradskog prostora, otok naseljavaju i stanovnici Trogira. U XV. st. na otoku je izgrađen dominikanski samostan Sv. križa, blizu današnjega naselja Arbanija (graditelji I. Drakanović i N. Mladinov), u kojem se čuvaju mnoge umjetnine, među kojima i slike Matije Pončuna.  U franjevačkom samostanu sv. Antuna na Dridu, koji je sačuvao izgled iz XVII. st., nalazi se slika Palme ml. i skulptura sv. Magdalene, rad I. Duknovića. Uz sjeverozapadnu obalu nalazi se crkva sv. Jere. U crkvama ima više vrijednih umjetnina: oslikana romaničko-gotička raspela, poliptih Blaža Jurjeva, poliptih domaće škole, gotički relikvijari i dr.

Čiovo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 8.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13409>.