Čačvina, selo u Dalmaciji 10 km jugoistočno od Trilja; 59 st. (2021). Leži na 683 m visine, na rubu malenoga polja u kršu, uz cestu Trilj–Kamensko (granični prijelaz za BiH). Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda (uzgoj ovaca, goveda, svinja). Nedaleko od naselja ruševine su srednjovjekovne utvrde što se razvila kraj drevne prometnice koja je povezivala cetinski kraj s prostorom jugozapadne Bosne. U podnožju je utvrde crkva Svih svetih iz XVIII. st. U blizini su i ostatci antičke ceste iz I. st. – Područje Čačvine bilo je do 1322. u vlasti knezova Bribirskih. Utvrda na lijevoj obali Cetine spominje se od sredine XIV. st. kada je bila u vlasti knezova Nelipčića. Od 1435. u posjedu je Frankapana, od 1436. Talovaca, a od 1459. hercega Stjepana Vukčića Kosače, koji se za grad borio s kraljem Tomašem. Osmanlije su Čačvinu osvojili 1513. i držali je do 1718. u sklopu Hercegovačkoga sandžaka. Postala je zatim dijelom mletačke Dalmacije, sredinom XVIII. st. napuštena je, a za francuske uprave 1808. utvrda je srušena.
