STRUKE:

cvjećarstvo

cvjećarstvo, grana vrtlarstva koja obuhvaća proizvodnju i primjenu cvjetnih vrsta. Biljke za sadnju u nasade javnog zelenila i privatne vrtove dijele se na jednogodišnje (npr. petunija, kadifica, cinija), dvogodišnje cvjetne vrste (npr. maćuhica, šeboj, turski karanfil, potočnica) i trajnice (npr. zvjezdan, mak, pakujac). Geofitske lukovičaste vrste (npr. tulipan, narcis, zumbul), gomoljaste (npr. gladiola, šafran, gomoljasta begonija) i rizomatske (kana) pripadaju također trajnicama. Skupina cvatućih lončanica (npr. cinerarija, sobni jaglac, afrička ljubica) upotrebljavaju se za dekoraciju unutarnjih prostora zajedno s lisnatim lončanicama (npr. fikus, filodendron, asparagus, kroton). Među cvjetnim vrstama koje se rabe za rez, najpoznatije su ruža, krizantema, klinčić (karanfil), gerber, anturij. Kvalitetniji proizvod i raznolik asortiman koji traži tržište postiže se uz pomoć najnovijih znanja iz genetike, oplemenjivanja i fiziologije bilja. Danas je cvjećarstvo vrlo dinamična i profitabilna poljoprivredna grana koja uključuje uzgoj i distribuciju cvjetnih vrsta. Zračni promet omogućuje uzgoj na velikoj udaljenosti od tržišta pa je glavni dio proizvodnje smješten u području blage klime s mnogo sunčanih dana (npr. Afrika, Latinska Amerika i otoci Tihog oceana). Određen broj vrsta proizvodi se u umjerenoj klimi u staklenicima i plastenicima. U takvim prostorima omogućena je kontrola uzgojnih i okolišnih čimbenika (topline, svjetla, vode), pojave bolesti i štetnika, što uz visoku kvalitetu osigurava i razradbu točnog plana uzgoja i dobivanja gotova proizvoda na ciljani datum prodaje. Najnovija dostignuća u cvjećarskoj industriji mogu se vidjeti na međunarodnim sajmovima i izložbama (npr. u Alsmeeru, San Remu, Londonu).

cvjećarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 8.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13062>.