Abhazi

Abhazi (sami sebe nazivaju Apsua), narod na istočnoj obali Crnoga mora, uglavnom u Abhaziji (Gruzija; oko 90 000 pripadnika, 2003) te u Turskoj (oko 40 000, 2001). Po vjeri su kršćani (pravoslavci) i muslimani (suniti).

Jezik i književnost

Abhaski jezik pripada sjeverozapadnoj (abhasko-adigejskoj) porodici kavkaskih jezika. Ima veoma originalnu strukturu s aglutinativnim i polisintetičkim elementima, iznimno mnogo suglasnika (do 65), a u domaćim riječima samo dva vokala (a i ə). Piše se vlastitom, vrlo originalnom inačicom ćirilice. Na temelju abazinskih dijalekata (izvan Abhazije) izgrađen je poseban pisani jezik.

Abhazi su u kulturi po mnogo čemu slični zapadnim Gruzijcima i Adigejcima. Narodna im je književnost bogata i raznorodna: junačke priče i pjesme (osobito o junaku Abrskilu), basne i poslovice. Današnja abhaska književnost razvila se na toj folklornoj osnovi, uz utjecaj klasične ruske i gruzijske književnosti. Začetnik joj je narodni pjesnik Drmit (Dmitrij) Gulia (1874–1960), koji je okupljao mlade pisce i izdavao prve abhaske novine. Pripoviješću »Pod tuđim nebom« (1919) položio je temelje abhaskoj prozi. Prvomu razdoblju abhaske književnosti pripadaju pjesnici Iua Kogonia (1903–28), Leonti Labahua (1911–38) Leuarsa Kvicinia (1912–41), Kiazim Aguma (1915–50) i Aliksa (Aleksej) Lasuria (1927–59) te prozaici Ivan Papaskiri (1902–80) i Vladimir Agrba (1912–37). Drame je pisao Samson Čanba (1888–1937), a komedije Mušni Hašba (1903–92). Od druge polovice 1950-ih i u Abhaziji se počinju napuštati ideološke norme socijalističkoga realizma, pa pisci nove poticaje nalaze u autentičnim nacionalnim tradicijama i stvarnome životu naroda. Osobito se istaknuo pjesnik i prozaik, lingvist i političar Bagrat Šinkuba (1917–2004), koji je pridonio razvoju svih žanrova abhaske književnosti. Aliksa (Aleksej) Gogua (r. 1932) uveo je psihološki roman i struju svijesti u abhasku književnost. Na ruskom jeziku pripovijetke i romane pisao je Fazil Iskander (1929–2016).

Abhazi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 20.11.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=130>.