struka(e): |

aktualizam (kasnolatinski actualis: djelatan).

1. Filozofski nauk prema kojem je sva zbiljnost u bivanju, djelatnosti, prijelazu iz mogućnosti u zbiljnost (akt), u stalnom ozbiljenju i samoozbiljenju. Po tome je on potpuno suprotan supstancijalizmu kao nauku o postojanju vječnih i nepromjenljivih bitnosti. Metafizički aktualizam utemeljuje već Heraklit; Plotin cjelokupni bitak svodi na duhovno stvaranje, J. G. Fichte na beskonačni čin »apsolutnog Ja«, a G. W. F. Hegel na »ideju« u njezinu apsolutnom samorazvoju; u novije doba aktualizam zastupaju F. Nietzsche, E. Mach, W. James, H. Bergson, A. N. Whitehead, G. Gentile i dr.; začetnik je psihologijskog aktualizma D. Hume.

2. U geologiji, shvaćanje po kojemu su u geološkoj prošlosti djelovale na Zemlju uglavnom iste sile koje i danas djeluju. Prema tome, po današnjim procesima na Zemlji mogu se rekonstruirati procesi u geološkoj prošlosti.

Citiranje:

aktualizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/aktualizam>.