STRUKE:

Brno

ilustracija
BRNO

Brno (njemački Brünn), grad u srednjem dijelu Češke, glavni grad povijesne pokrajine Moravske i administrativno središte Južnomoravske regije (Jihomoravský kraj); 377 973 st. (2017). Drugi grad po veličini u Češkoj. Leži na sastavu rijeka Svitave i Svratke. U starom dijelu grada sačuvan je niz gotičkih i baroknih zgrada i crkava: katedrala sv. Petra i Pavla (XV. st.), crkva sv. Jakuba (XIII. st., današnji izgled s kraja XV. st.), stara gradska vijećnica (XV–XVI. st.) i dr. Od modernističkih građevina ističe se Villa Tugendhat njemačkog arhitekta Ludwiga Mies van der Rohea, koja je 2001. uvrštena u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Iznad grada srednjovjekovni dvorac Špilberk (danas gradski muzej). Kulturno središte sa sveučilištem (1919), tehnološkim institutom, sveučilišnom knjižnicom, akademijom znanosti (ogranak Češke akademije znanosti), znanstvenim ustanovama, muzejima (Moravski, tehnički i dr.), zvjezdarnicom. Strojogradnja, informatička, tekstilna, kemijska i kožarska industrija, proizvodnja optičkih instrumenata, porculana, kristala. Važno cestovno i željezničko čvorište; međunarodna zračna luka. U Brnu se svake godine održavaju međunarodni sajmovi. – Razvilo se oko utvrđenoga grada i spominje se oko 800. Od XI. do XII. st. sjedište jedne grane Přemyslovića. U XII. i XIII. st. onamo se doseljavaju Nijemci. Godine 1243. postaje slobodni grad; u to doba utvrđen je zidinama, izvan kojih je ostao utvrđeni grad, poslije prozvan Špilberk (do 1411. rezidencija moravskih markgrofova). Za austrijske vladavine (1526–1918) Brno je administrativno, ekonomsko i kulturno središte Moravske. U XIX. st. središte nacionalnog pokreta Moravske. Od 1918. u sklopu Čehoslovačke. Za II. svjetskog rata teško stradao. – Špilberk, izgrađen kao tvrđava, za austrijske vladavine služio je kao tamnica u kojoj su, među ostalim, bili zatvoreni barun Franjo Trenk, talijanski pisac S. Pellico i senjski pjesnik M. A. Kuhačević.

Brno. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9607>.