STRUKE:

bor

bor (prema boraks), simbol B (borum), kemijski element (atomski broj 5, relativna atomska masa 10,811, gustoća 2,34 g/cm³), amorfni smeđi prah ili teško taljivi kristali vrlo velike tvrdoće (9,5 po Mohsovoj ljestvici). U prirodi se nalazi u mineralima kao što su boraks, kernit, boracit, kolemanit i dr. Najveća su nalazišta bora u Kaliforniji. Elementarni bor dobiva se redukcijom borova oksida magnezijem ili borova klorida vodikom u električnom luku. Bor se rabi u proizvodnji polikristalastih anorganskih vlakana, dodaje se poluvodičima, legirni je element za povećanje tvrdoće čelika, a borov izotop 10B u nuklearnim reaktorima za apsorpciju neutrona. Bor je u spojevima trovalentan. Borna kiselina, H3BO3, u obliku bijelih kristala dobiva se u Toskani kondenziranjem vulkanske pare koja izlazi iz zemlje ili djelovanjem kiseline na boraks. Upotrebljava se u proizvodnji stakla, keramike, emajla, za vatrootporne impregnacije i sl. Najvažniji je borov spoj boraks, koji služi za dobivanje gotovo svih drugih borovih spojeva, za proizvodnju optičkog i laboratorijskog (borosilikatnog) stakla, emajla, za glazure, kao taljivo pri lemljenju, dodatak sredstvima za pranje, u kozmetici i u medicini kao antiseptik.

Spojevi bora s vodikom, borani, strukturno su zanimljivi zbog manjka valentnih elektrona i zbog pretpostavke o tzv. tricentričnoj vezi u molekuli. Borani, kojih je glavni predstavnik diboran, B2H6, služe za hidroboriranje u organskoj sintezi i kao raketna goriva, a kombinirani hidridi (boranati, borhidridi, npr. LiBH4) kao važna redukcijska sredstva. Borov(III) klorid, BCl3, najvažniji borov halogenid, služi u metalurgiji i kao katalizator. Boridi, binarni spojevi bora s metalima, vrlo su tvrdi, kemijski postojani i pokazuju poluvodička svojstva, pa se rabe u elektronici. Borov karbid, B4C, i borov nitrid, BN, odlikuju se velikom kemijskom i toplinskom postojanošću, a po tvrdoći su gotovo jednaki dijamantu. Upotrebljavaju se kao abrazivi, a nitrid još i u gradnji komora za izgaranje i sapnica za rakete, u gradnji pumpa, kalupa i proizvodnji sintetskih vlakana.

bor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8716>.