struka(e):
Boltzmann, Ludwig
austrijski fizičar
Rođen(a): Beč, 20. II. 1844.
Umr(la)o: Duino kraj Trsta, 5. IX. 1906.
ilustracija
BOLTZMANN, Ludwig

Boltzmann [bɔ'lcman], Ludwig, austrijski fizičar (Beč, 20. II. 1844Duino kraj Trsta, 5. IX. 1906). Doktorirao (1866) na Sveučilištu u Beču. Predavao u Beču i na drugim europskim sveučilištima. Pridonio teoriji faznog prostora, zračenja crnog tijela (→ stefan-boltzmannov zakon), kinetičkoj teoriji plinova (Maxwell-Boltzmannova razdioba molekula po energijama) i statističkoj interpretaciji entropije (→ boltzmannova statistika). U klasičnoj statističkoj fizici Boltzmannov faktor eE/kT, opisuje učestalost nekog stanja u ovisnosti o njegovoj energiji E na nekoj zadanoj temperaturi T, gdje je k Boltzmannova konstanta. S pomoću tog faktora dobiva se Boltzmannov zakon razdiobe čestica po energijama. Statističku mehaniku velikog broja čestica Boltzmann je izgradio na temeljnom postulatu da je vjerojatnost nekog makrostanja razmjerna broju mogućnosti njegova ostvarenja i hipotezi da su sva mikrostanja, koja izgrađuju makrostanje, jednako vjerojatna (→ ergodičnost). Bio je član Austrijske akademije znanosti od 1887., Američke akademije umjetnosti i znanosti od 1897., Royal Society od 1899., ruske Carske akademije znanosti (danas Ruska akademija znanosti) od 1899., francuske Akademije znanosti od 1900., Nacionalne akademije znanosti SAD-a od 1904. i dr. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Boltzmann) i planetoid (24712 Boltzmann).

Citiranje:

Boltzmann, Ludwig. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/boltzmann-ludwig>.