struka(e):

bolničke infekcije, infekcije kojih simptome bolesnik dobiva 48 sati nakon prijama u bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu, ili nakon otpusta iz bolnice. Danas bolničke infekcije, zbog učestalosti pojavljivanja, pridruženoga pobola i pomora kao i financijskog izdatka, predstavljaju i medicinski i ekonomski problem. Većina ih nastaje u osoba s nedostatnom otpornošću, u osoba liječenih u jedinicama intenzivne skrbi te u kirurških bolesnika. Česte su pri presađivanju koštane srži i drugih organa, uzrokovane primjenom intravaskularnih katetera, raznim protezama, umjetnim disanjem itd. Najčešća je infekcija mokraćnih putova. Uzročnici su većinom bakterije otporne na mnoge antibiotike, a i razne gljivice. Sprječavanje bolničkih infekcija uključuje aktivan program nadzora, prevencije i suzbijanja u čemu važnu ulogu imaju povjerenstva za bolničke infekcije pri svakoj bolnici. Najvažnija mjera sprječavanja bolničkih infekcija jest pranje ruku, a pravilna uporaba antibiotika u profilaksi i liječenju pridonosi sprječavanju pojave bakterija otpornih na antibiotike.

Citiranje:

bolničke infekcije. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bolnicke-infekcije>.