Zverinac (prije Zvirinac, Žverinac i Žvirinac), otok u zadarskom otočju; obuhvaća 4,18 km² s 55 st. (2021). Leži između sjevernog dijela Dugoga otoka na zapadu (dijeli ih Zverinački kanal), Molata na sjeveru, te Tuna Veloga (Tunski kanal) i Sestrunja (Srednji kanal) na istoku. Dug je 5,8 km, širok do 1,1 km. Građen je od vapnenca (kamenolomi). Brdovit (Klis, 111 m) i nerazveden; duljina obale 14,3 km; koeficijent razvedenosti 2,0. Na zapadnoj obali dvije uvale: Kablin i Zverinac, luka jedinoga naselja. Uz jugoistočnu obalu otočići Šilo i Sparešnjak. Obrastao makijom. U središnjem polju uzgajaju se maslina, vinova loza, povrće i dr.; ovčarstvo. Ribarstvo. Uljara (maslinovo ulje). Brodske veze sa Zadrom i okolnim otocima (Rivanj, Sestrunj, Dugi otok, Molat, Ist). – Tragovi nastanjenosti potječu iz antičkog doba (ostatci keramike i mozaika u uvali Poripišće). U arhivskim vrelima zabilježen je 1421. u zadarskom katastiku kao Svirumi, 1501. kao Zvirinaz, te poslije Zvirinac i Zverinac. Tijekom srednjega vijeka nalazio se u posjedu zadarske plemićke obitelji Benja (Begna), a 1690–1835. u posjedu obitelji Fanfonja (Fanfogna), koja je izgradila crkvicu sv. Ignacija Lojole iznad naselja te baroknu obiteljsku palaču (1746). Zverinac je u prošlosti bio sastavni dio župe i mjesta Božava na Dugom otoku, a od 1690. samostalna kapelanija.
