Zaprešić, grad 17 km zapadno od Zagreba; 18 768 st. (2021). Leži na 130 m apsolutne visine, nedaleko od utoka rijeke Krapine u Savu, uz željezničku prugu Zagreb–Ljubljana. Župne crkve sv. Petra Apostola iz 1869. i Marije Kraljice Apostola iz 2004. Jelačićevi Novi dvori s Galerijom Matija Skurjeni. Industrija keramike, porculana i vatrostalnih, kemijskih i metalnih (lanci) proizvoda; proizvodnja tehničkih plinova i dr.; pilane. Konjički klub (od 1996). – Na području grada pronađeni su ostatci iz razdoblja neolitika, u antičko se doba nalazio na važnoj prometnici Emona–Siscia. Najstariji pisani spomen zaprešićkoga kraja zabilježen je u ispravi iz 1209., kojom hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. vraća zagrebačkomu županu Vratislavu od roda Acha (Ača) neke posjede, koje je izgubio u ratu protiv Andrijina brata, kralja Emerika. Od srednjeg vijeka područje današnjega grada nalazilo se u sastavu susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva. Zaprešić se kao selo (villa Zaprecheye) u povijesnim izvorima prvi put spominje u popisu crkvene desetine iz 1494. Novim ustrojem susedgradsko-stubičkoga vlastelinstva za uprave F. Tahija u drugoj polovici XVI. st., Zaprešić je prestao biti dijelom pušćanske sudčije (iudicatus) te je dobio status zasebne upravne jedinice. U povijesnim izvorima iz vremena Seljačke bune 1573. zabilježeni su i mnogi seljaci sudionici bune iz zaprešićkoga kraja. God. 1903. za trajanja protumadžarskih nemira na zaprešićkom je željezničkom kolodvoru bila spaljena madžarska zastava. Tijekom XIX. i XX. st. broj stanovnika stalno je rastao (791 st. 1857., 1889 st. 1931), osobito nakon II. svjetskog rata (2294 st. 1948., 4992 st. 1971., 15 678 st. 1991) kada je Zaprešić postao dio Zagreba. Od 1995. ima status grada. – Zapadno od Zaprešića nalazi se klasicistički dvorac Januševec (sagrađen oko 1830), jednokatni dvorac Laduč (1882) i jednokatni barokni dvorac Lužnica, koji se nekada nalazio u posjedu obitelji Rauch. U obližnjem Brdovcu rođen je hrvatski pravnik, teolog i povjesničar B. A. Krčelić. U Zaprešiću je živio i hrvatski ban Jelačić, koji je 1851. kupio vlastelinstvo s dvorcem Novi dvori.
