STRUKE:

Vladimir

ilustracija
VLADIMIR, utvrda Zlatna vrata

Vladimir [vlad’i'm’ir] (Владимир), grad i upravno središte istoimene oblasti u europskom dijelu Rusije; 345 598 st. (2010). Leži na lijevoj obali Kljazme, 180 km sjeveroistočno od Moskve. Arhitektonski spomenici iz XII. st. Uspenski sabor (s freskama A. Rubljova i Danila Čornog iz 1408), Dimitrovski sabor i utvrda Zlatna vrata (primjeri arhitekture vladimirsko‑suzdaljske škole) uvršteni su 1992. na UNESCO‑ov popis svjetske kulturne baštine; crkve iz XVII–XVIII. st. Sveučilište. Gospodarsko središte sa strojograđevnom (traktori i dr.), elektrotehničkom, kemijskom i prehrambenom industrijom (proizvodnja alkoholnih pića). Rodno mjesto ruskog istraživača M. P. Lazareva. – Jedan od najstarijih ruskih gradova, prvi se put spominje već 1108. Osnovao ga je kijevski veliki knez Vladimir II. Vsevoldovič Monomah kao utvrdu za zaštitu istočnih granica Kijevske (Velike) Kneževine, uz koju se kao podgrađe razvilo trgovačko-obrtničko naselje. Nakon njezina raspada isprva se nalazio u sastavu Rostovsko-Suzdaljske Kneževine, a 1157., za vladavine Andreja Bogoljupskoga (1157–74), postao je prijestolnicom Vladimirsko-Suzdaljske Kneževine (poslije Velike Vladimirske Kneževine). Iako su 1238. grad zaposjeli i spalili Tatari, gospodarski se oporavio te zadržao status jednog od najvažnijih ruskih političkih i crkvenih središta. Od 1299. do 1325. bio je sjedište ruskog mitropolita, a do 1439. područja cijele današnje sjeveroistočne Rusije. Nakon preseljenja prijestolnice u Moskvu izgubio je političku važnost i od tada je započeo njegov svekoliki zastoj. Od 1778. bio je sjedište istoimene provincije, a od 1944. istoimene oblasti.

Vladimir. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65024>.