STRUKE:

treset

treset, najmlađe fosilno gorivo, ishodišna tvar za postanak ugljena. Nastao je uglavnom od močvarnoga bilja u geološki nedavnoj prošlosti, ali se stvara i danas. U području Oborova kraj Zagreba radioizotopnim datiranjem s pomoću ugljikova izotopa 14C procijenjena je starost treseta s dubine od 20 m na 40 000 godina. Treset je proizvod biokemijskih procesa, ponajprije humificiranja uz slabu dostupnost kisika, a zatim potresećivanja u anaerobnim uvjetima. Slojevi treseta razlikuju se po starosti i biljnim vrstama od kojih su nastali, mogu biti vrlo plitko na površini ili na dubinama od nekoliko desetaka metara. Nalaze se svuda gdje se u posebnim uvjetima talože znatne količine biljne tvari u slatkovodnim plitkim sredinama s vodama stajaćicama. Razlikuju se niska (eutrofna) močvarišta s dobrom vodomineralnom biljnom prehranom, visoka (oligotrofna) sa slabim mogućnostima prehrane, te prijelazna (mezotrofna) močvarišta. Prva imaju razinu koja se približno podudara s okolnim zemljištem, a u drugima istaloženo bilje postupno može nadvisivati okolicu za 6 do 7 m. Tada biljno korijenje više ne može doprijeti do podzemne vode pa se na površini počinju razvijati mahovine. Ako je tektonsko spuštanje područja usklađeno s rastom bilja, mogu nastati vrlo debeli slojevi treseta. Međutim, ako je spuštanje brže, anorganski će nanosi prekriti treset. Tako ugljik ostaje zarobljen u podzemlju i njegov se kružni tok u atmosferi sasvim prekida, biokemijski procesi prelaze u geokemijske i započinje stvaranje ugljena.

Treset je žutosmeđe do smeđe boje. Vlaknast je ili listićav, zadržavajući osnovnu biljnu strukturu, pa se mogu uočiti ostatci korijenja, stabala, listova, plodova, sjemenja. Od ugljena se razlikuje time što može sadržavati 75% i više vlage, moguće ga je rezati nožem i sadrži slobodnu celulozu. Udjel je ugljika u tresetu između 50 i 60%. Treset može služiti kao gorivo, ali uz prethodno sušenje do udjela vlage od 18 do 23%. Donja toplinska vrijednost mu je vrlo mala, tako da je najprikladnije iskorištavati ga u termoelektranama. Ovisno o podrijetlu i stupnju razgradnje, koristi se za pripravu organskih gnojiva ili kao glavna komponenta supstrata za uzgoj bilja u vrtlarstvu. Velika su nalazišta treseta poznata u Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Sjevernoj Americi.

treset. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.10.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62192>.