termoregulacija

termoregulacija (termo- + regulacija).

1. U životinja i čovjeka, održavanje tjelesne temperature unutar granica koje omogućuju uspješno funkcioniranje stanica (→ temperatura). Toplinsko stanje živoga organizma ovisi o proizvodnji topline u njemu (što potječe od oksidacijskih kemijskih procesa), o njezinu izdavanju u okolinu i o primanju topline iz okoline. Termoregulacija se odnosi na prva dva procesa. Životinje koje, regulacijom proizvodnje i izdavanja topline, održavaju stalnu tjelesnu temperaturu nazivaju se toplokrvnima (homeotermnima). Sisavci tjelesnu temperaturu održavaju uglavnom između 36 i 38 °C, a ptice između 40 i 42 °C. Životinje čija se tjelesna temperatura mijenja ovisno o temperaturi okoliša nazivaju se hladnokrvnima (poikilotermnima ili heterotermnima). Takve su npr. ribe i gmazovi, čija je tjelesna temperatura ugl. slična temperaturi okoliša. Čovjekov organizam, kao homeoterman, održava stalnu tjelesnu temperaturu tako da neprestano izjednačuje izdavanje topline s njezinim stvaranjem. Toplina se izdaje zračenjem (radijacijom), odvođenjem (konvekcijom) i provođenjem (kondukcijom) s površine tijela, isparivanjem (evaporacijom) vode iz kože i pluća, grijanjem zraka pri udisanju, izbacivanjem mokraće i izmeta. Količina izdane topline regulira se promjenama u optoku krvi. Tako se npr. izdavanje topline za hladna vremena smanjuje stiskanjem krvnih žila u koži (vazokonstrikcija), a povećava za topla vremena njihovim proširivanjem (vazodilatacija). Pri visokim temperaturama okoliša najviše se topline izdaje znojenjem. Čovjek svjesno potpomaže termoregulaciju prikladnim odijevanjem i primjerenom prehranom. Količina proizvedene topline regulira se promjenom intenziteta kemijskih oksidativnih procesa; za hladna vremena npr. toplina se stvara u mišićima koji drhte. Svim termoregulacijskim procesima upravljaju termoregulacijski centri smješteni u hipotalamusu. Oni primaju obavijest o promjenama vanjske temperature od termoreceptora (→ osjetna tjelešca) smještenih u koži. Sposobnost termoregulacije nije neograničena i prestaje biti učinkovita pri vrlo visokim i vrlo niskim temperaturama okoliša, kada se zbog zatajivanja termoregulacijskoga mehanizma događa toplinski udar ili smrzavanje organizma.

2. U elektrotehnici → termostat

termoregulacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 11.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60988>.