STRUKE:

Tallinn

ilustracija
TALLINN
ilustracija1ilustracija2

Tallinn [ta'l:in:] (ruski Tallin; prije Reval [re:'val] ili Revel), glavni grad i luka Estonije, na obali Finskoga zaljeva; 393 222 st. (2011; 55,3% Estonci, 36,8% Rusi). Ubraja se u red najstarijih i najvećih gradskih središta u sjeveroistočnoj Europi. U starom, srednjovjekovnom dijelu grada očuvani su dijelovi gradskih zidina s kulama (XIV–XVI. st.), gradska vijećnica (XIV–XV. st.), ljekarna (XV. st.), cehovska zgrada (danas Povijesni muzej), crkva (Oleviste kirik) iz XIII–XVI. st., sve u gotičkom stilu; na uzvisini Toompea nalazi se katedrala (Toomkirik; XIII. st.) i srednjovjekovni dvorac (poslije pregrađivan; danas sjedište parlamenta). Stara je gradska jezgra na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine (od 1997). Tallinn je privredno (sjedište je oko polovice estonskih poduzeća, koja ostvaruju 50 do 60% ukupnoga BDP a), znanstveno i kulturno središte zemlje s Tallinnskim sveučilištem (osnovano 2005. spajanjem više sveučilišta i instituta), Tehnološkim sveučilištem (osnovano 1918), filmskom, glazbenom i kazališnom akademijom, Akademijom znanosti i znanstvenoistraživačkim institutima. Mnogi muzeji (povijesni, gradski, pomorski, prirodoslovni, umjetnički i dr.). Jako je financijsko (banke, burza vrijednosnih papira i dr.) i turističko (više od 4 milijuna turista godišnje) središte zemlje, te se ubraja u najjača europska središta informatičke tehnologije. Razvijena je i metaloprerađivačka, strojograđevna, elektronička, tekstilna, elektrotehnička, drvna i prehrambena industrija; brodogradnja. Tallinn je važan u povezivanju baltičkih zemalja sa srednjom i istočnom Europom (cesta Via Baltica povezuje Helsinki s Varšavom); ima trajektne veze sa susjednim zemljama (Helsinki, Stockholm, Mariehamn, Sankt Peterburg). Trgovačka (promet 20,1 milijuna tona, 2016) i putnička luka (10,2 milijuna putnika, 2016) ubrajaju se među najveće u Baltičkome moru. Međunarodna zračna luka (Lennart Meri, prije Ülemiste; promet 2,2 milijuna putnika, 2016). – Na mjestu današnjega grada nalazila se vjerojatno već u X. st. estonska tvrđava Lindanisse. Pod imenom Kolyvan Tallinn se prvi put spominje 1154. Danci su ga zauzeli 1219., kada je bio dijelom stare estonske županije Revala ili Rävala, po kojoj je poslije bio nazvan i sam grad (njemački i švedski Reval ili Revel, latinski Revelia). Godine 1285. grad je postao članom Hanze. Godine 1346. Danci su ga prodali Njemačkomu viteškomu redu, zajedno s njihovim drugim posjedima u sjevernoj Estoniji. U srednjem vijeku imao je snažne bedeme i 66 obrambenih tornjeva. Za reformacije njemački utjecaj postao je još snažniji u gradu, čiji su stanovnici prihvatili luteranstvo. Godine 1561. potpao je pod vlast Švedske. Za Sjevernoga rata pripao je carskoj Rusiji (1710) i postao središtem Estonskoga Vojvodstva, ukinutoga 1889. Prosvjedi protiv ruskih vlasti izazvali su žestoke represalije 1905. i 1906. godine. Dana 26. X. 1917. u gradu je bila uspostavljena vlast sovjeta, a 24. II. 1918. bio je objavljen Manifest neovisnosti. Sljedećega dana grad je zauzela njemačka vojska i predala ga estonskim građanskim političarima. Od 1920-ih nosi današnji naziv. Do srpnja 1940. bio je glavni grad neovisne Republike Estonije, a od kolovoza 1940., kao glavni grad Estonske Sovjetske Socijalističke Republike, oko godinu dana bio je u sastavu SSSR-a. Dana 28. VIII. 1941. grad je zauzela njemačka vojska, a 22. IX. 1944. Crvena armija te je kao glavni grad Estonske SSR bio u sastavu SSSR-a. Od 1991. glavni grad neovisne Estonije.

Tallinn. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 14.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60292>.