Tales iz Mileta

Tales iz Mileta (grčki Θαλῆς, Thal61571s), grčki filozof, astronom i matematičar (Milet, oko 624. pr. Kr.Milet, oko 546. pr. Kr.). Jedan od sedam mudraca stare Grčke, slavu stekao predviđanjem pomrčine Sunca koja se dogodila 28. svibnja 585. pr. Kr. Nakon bavljenja politikom i državničkim poslovima okrenuo se proučavanju prirode. Najveći je izvor podataka o Talesovu naučavanju Aristotel (Metafizika), koji ga svrstava u fizičare jer je pitao o naravi svih stvari (φύσις). Tales je utemeljio prvu filozofsku školu koja je, nošena idejom da postoji zajednički pratemelj (ἀρχή) svim bićima, prvo filozofsko uobličenje bitka zbilje. Uvidio je da u sveukupnom mnoštvu i raznolikosti mora postojati jedan izvor svega, iz kojega su sve stvari i bića izišli i u koji se vraćaju. Voda je za Talesa taj izvor svega, prapočelo iz kojega su proizišle sve druge stvari. Sve se sastoji od vode, koja je promatrana kao počelo, samo-pokrenuto i samo-oživljeno. Aristotel tvrdi da su na Talesa utjecale starije teologije jer on postavlja pitanje o krajnjoj svrsi naravi svijeta, a to je za antičko mitološko-teološko doba prekretnica u načinu interpretacije svijeta. Pripisuju mu se geometrijski teoremi: (1) promjer dijeli krug na dva jednaka dijela, (2) kutovi u jednakokračnom trokutu koji se nalaze nasuprot stranicama jednake duljine su jednaki, (3) nasuprotni kutovi nastali presjekom dvaju pravaca su jednaki, (4) trokut je određen ako je poznata duljina njegove osnovice i dva kuta na osnovici, (5) kut nad promjerom upisan u polukrug jest pravi kut (Talesov poučak). Izmjerio je visinu egipatskih piramida prema njihovoj sjeni. Zapazio je da magnetit privlači željezne predmete. Prepoznao je prednosti orijentiranja prema Malom medvjedu, u odnosu na tada uobičajeno orijentiranje prema Velikom medvjedu. Talesov nauk u svojim spisima spominju i Herodot, antički filozof Hijeronim s Roda (oko 290 – oko 230), Platon i dr. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Thales).

Tales iz Mileta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60269>.