STRUKE:

Tabriz

ilustracija
TABRIZ
ilustracija1ilustracija2

Tabriz, grad u sjeverozapadnom Iranu, upravno središte Istočnog Azerbajdžana; 1 398 060 st. (2006). Leži na visini od 1348 m, podno ugasloga vulkana Sahanda. Trgovačko je središte za veze s Turskom, Azerbajdžanom, Armenijom, Gruzijom i Rusijom. Sveučilište (osnovano 1946); mnogobrojni muzeji. Među arhitektonskim spomenicima ističe se Plava džamija iz 1465. Za dinastije Sefevida (1501–1736) bio je poznat po minijaturnom slikarstvu (Tabriska škola). Tabriški bazar, jedan od najstarijih na Bliskom istoku, uvršten je 2010. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Industrija motornih vozila, strojeva, Dieselovih motora, elektromotora, kabela, stakla, kemijskih proizvoda; rafinerije nafte; prehrambena i građevinska industrija. Tekstilna industrija prerađuje domaću vunu; u izradbi orijentalnih sagova Tabriz zauzima jedno od vodećih mjesta u svijetu. Proizvodnja predmeta umjetničkih obrta (metal, drvo, keramika). – Područje grada bilo je naseljeno već u prapovijesti. U IV. st. pr. Kr. bio je prijestolnica makedonsko-perzijske pokrajine Atropatene. Potom je bio pod vlašću Seleukida, Parta, Sasanida (224–651) i Arapa, koji su ga nakon katastrofalnoga potresa 791. obnovili. Poslije je potpao pod vlast Ilkanidâ (1258–1335), koji su ga 1295. proglasili svojom prijestolnicom pa je postao značajno gospodarsko i kulturno središte. Godine 1392. osvojio ga je Timur, a ubrzo nakon njegove smrti 1405. nomadski Turkmeni Kara Koyunlu, koji su ga proglasili prijestolnicom svoje države. Godine 1501. osvojili su ga Sefevidi, čija je prijestolnica bio do 1548. U XVI. i XVII. st. nekoliko su ga puta osvajali Osmanlije, u XVIII. st. dvaput je bio razrušen u potresu pa je gospodarski nazadovao sve do druge polovice XIX. st. Tijekom XIX. i XX. st. bio je povremeno pod okupacijom Osmanlija te ruskih i sovjetskih snaga. Za vladavine šaha Mohameda Reze Pahlavija (1941–79) modernizirao se u duhu zapadnog urbanizma.

Tabriz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60128>.