struka(e): | |

Svetvinčenat (prije Savičenta, Svetivinčenat i Sveti Vinčenat, talijanski San Vincenti), gradić i općinsko središte u Istri, 7 km južno od Žminja; 245 st. (2021). Leži na 250 m apsolutne visine, uz cestu Pazin–Žminj–Pula. U središtu naselja četverokutan je pravilni trg s ranorenesansnom župnom crkvom Navještenja Marijina (XVI. st.), baroknom gradskom ložom i nizom renesansnih kuća te kaštelom Morosini-Grimani (XIII–XVI. st.); u središtu je gradska cisterna (1808). Najstariji spomenik romanička je crkva sv. Vincenta na groblju (nekada opatijska i župna crkva, prvi se put spominje 1178. godine). Unutrašnji zidovi crkve urešeni su zidnim slikama u tri sloja, prvi se tek nazire, a drugi, najopsežniji romanički ciklus u zidnome slikarstvu Istre, naslikao je duž svih zidova majstor Ognobenus Trivisanus; najmlađi su sloj gotičke freske iz druge polovice XIV. st. U Svetvinčentu su još gotička crkvica sv. Katarine (XIV. st.) s freskama s početka XV. st. i lopicom prigrađenom u XVIII. st., gotička crkvica sv. Antuna Opata (XIV. st.) i crkvica sv. Roka iz 1622. Uzgoj masline, vinove loze, povrća; stočarstvo (ovca, koza); stanovnici rade i u pulskom brodogradilištu te na izradbi istarskih suvenira. – Tragovi naselja na širem području Svetvinčenta potječu iz prapovijesti i antike. Osnutak naselja vezuje se uz samostan benediktinaca (zabilježen u povijesnim vrelima 983. kao feud porečkoga biskupa), podignut na prostoru crkve sv. Vincenta na groblju. Početkom XIII. st. Svetvinčenat je u feud dobila pulska plemićka obitelj Castropola te je novo urbano središte postala utvrđena građevina upravitelja posjeda. Nakon Castropola posjedom Svetvinčenat upravljale su plemićke obitelji Morosini i Krotendorf te porečki biskup. U XVI. st. prešao je u posjed obitelji Grimani di Luca. Potkraj XV. st., u doba uprave Morosinijevih, bila je dovršena obnova gradske utvrde, a mjesto je poprimilo oblik urbano pravilno ustrojena renesansnoga naselja. Preuređenje u renesansni kaštel bilo je dovršeno 1480-ih, a njegov se temeljni oblik nije znatnije mijenjao u kasnijim pregradnjama (temeljito obnovljen 1933). Kaštel u Svetvinčentu ubrajao se u značajnije mletačke fortifikacijske objekte u tom dijelu Istre.

Citiranje:

Svetvinčenat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/svetvincenat>.