Sveti Ivan Zelina (prije Zelina), gradić 32 km sjeveroistočno od Zagreba; 2583 st. (2021). Leži na sjeveroistočnim padinama Medvednice, na 204 m apsolutne visine, uz cestu Zagreb–Varaždin. Barokna župna crkva sv. Ivana Krstitelja (XVIII. st.). U okolici su ruševine srednjovjekovnih utvrda (Zelingrad, Kuzoljgrad, Blaguša, Rakovec). Termalno kupalište. Vinogradarstvo; izložba vinâ sjeverozapadne Hrvatske. Drvna, kemijska i tekstilna industrija. – Prapovijesni arheološki nalazi (gradina kraj Orešja Donjega) svjedoče o ranoj naseljenosti toga područja. Iz rimskoga doba potječu ostatci ceste, koja je povezivala Sisak (Siscia) s Ptujem (Petovia), dok je iznad sela Komin otkriveno bogato nalazište iz rimskoga doba (grobnice, novac, nakit) pa se pretpostavlja da se ondje nalazilo rimsko naselje Pyrri. Posjed Zelina spominje se već u XII. st., u doba zagrebačkoga biskupa Prodana (1172–85), kada se nalazio na području županije Moravče (comitatus Morauche). God. 1200. i 1201. izvori bilježe i zelinsku crkvu sv. Ivana Krstitelja. Nakon što je 1328. ban Mikac Mihaljević dodijelio Zelini povlastice slobodnoga kraljevskoga trgovišta, naselje se razvijalo kao važno središte trgovine i obrta. U kasnom srednjem vijeku te poslije, nakon XV. st., posjedima u zelinskom kraju upravljalo je više velikaških obitelji (Bykchele, Kerečenji, Patačić). U XVI. st., zbog osmanske opasnosti, naselje je stagniralo, a ponovni njegov rast započeo je u XVII. st. U prvoj polovici XIX. st. u Svetom Ivanu Zelini ojačao je hrvatski narodni preporod, a od druge polovice istoga stoljeća razvija se kao važno kulturno (1887. otvorena čitaonica) te trgovačko i obrtničko središte. – Srednjovjekovna crkvica sv. Ivana Krstitelja više je puta bila pregrađivana, a današnji izgled dobila je oko 1720. god.
